Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas Srni u Istočnom Sarajevu da je Mađarska zauzela veoma jasan kurs u pogledu sprečavanja ilegalnih migracija i suprotstavlja se nametanju rješenja iz Brisela kojim joj se nastoje isporučiti ilegalni migranti, koji su rezultat politike koju su započele neke druge evropske zemlje.
Dodik je naveo da Mađarska može da suvereno donosi svoje odluke, za razliku od BiH, gdje postoji određen broj onih koji misle da treba otvoriti sve mogućnosti migrantima, kao što su u posljednje vrijeme dolazili određeni zahtjevi da im se omogući neka vrsta posla, na primjer rad na javnim pijacama.
– Mi iz Republike Srpske smo to odbili, kao što odbijamo i mogućnost da se njihova djeca upisuju u naš osnovni obrazovni sistem. Ne zato što nismo humani ili što nismo sposobni da pomognemo drugima, nego naprosto zato jer želimo da tradicionalno gradimo naš obrazovni sistem na principima koji su pristojni i primjereni za način života – rekao je Dodik, iznoseći neke detalje današnjeg sastanka sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom u Istočnom Sarajevu.
Prema njegovim riječima, djeca svih onih stranaca koji dolaze u BiH i rade u skladu sa legalnim radnim dozvolama mogu da se upisuju u domaći obrazovni sistem i to ništa nije problem, jer je takva praksa i u svijetu.
– Mi ovdje vidimo neke druge stvari. Evropa ne odustaje da usisava svježu radnu snagu, jer njeno stanovništvo stari i gubi najbolje godine – rekao je Dodik.
On smatra da je to za Evropu ozbiljan problem, a to je i razlog zašto i neki ljudi iz BiH odlaze jer im se tamo nude brzi benefiti.
– Kada bi se ti benefiti izračunali sa onim što neki ljudi ovdje imaju na ličnim poslovima, svi će vam reći da je ovdje lakše prebroditi plaćanje dažbina nego tamo, zbog velikih razlika u cijeni kirija i drugih komunalnih troškova – naveo je srpski član Predsjedništva BiH.
Dodik je podsjetio da Republika Srpska ima tolerantan odnos prema svojim građanima koji ne uspijevaju da te obaveze izmire na vrijeme, što ne važi i za evropske zemlje.
Prema njegovim riječima, boravak naših ljudi u inostranstvu često je zapravo njihovo prihvatanje na svojevrsno „zarobljeništvo“ prouzrokovano obavezom vraćanja kredita koji su im potrebi za normalan život u stranim državama.
