Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da odgovorne za stravičan zločin nad Srbima počinjen u hrvatskoj akciji „Oluja“, jedan od najvećih u Evropi nakon 1945. godine, nikada nije stigla kazna i istakla da je baš zato, zaborav je grijeh, a sjećanje trajna obaveza svi srpskih naraštaja.
– Dok živimo, dužni smo da pamtimo, da se okupljamo, svjedočimo i prenosimo istinu budućim generacijam – poručila je Cvijanovićeva koje je večeras u Sremskim Karlovcima prisustvovala obilježavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u zločinačkoj hrvatskoj akciji „Oluja“.
Cvijanovićeva je navela da su dostojanstveno, sa ogromnom tugom i pijetetom, Republika Srpska i Srbija večeras u Sremskim Karlovcima obilježile tri decenije od stradanja srpskog naroda u zločinačkoj akciji „Oluja“.
– Nepregledne kolone naših sunarodnika, njih 250.000, tada su krenule na put bez povratka, zauvijek napuštajući svoje domove i vijekovna ognjišta. Tokom pogroma je ubijeno 2.500 Srba, uglavnom staraca i nejači, na kućnim pragovima i u izbjegličkim kolonama – objavila je Cvijanovićeva na „Instagramu“.
Odgovorne za ovaj stravičan zločin, istakla je ona, nikada nije stigla kazna i ta nepravda boli već punih 30 godina.
– I baš zato, zaborav je grijeh, a sjećanje trajna obaveza. Dok živimo, dužni smo da pamtimo, da se okupljamo, svjedočimo i prenosimo istinu budućim generacijama – poručila je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je ponosna na Srbiju i Republiku Srpsku i zajedničko obilježavanje svih važnih datuma iz prošlosti, a zahvalna predsjedniku Aleksandru Vučiću i predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku koji su ovu praksu ustanovili.
– Neka je vječan pomen svim žrtvama zločinačke akcije „Oluja“ – istakla je Cvijanovićeva.
Zločinačka vojno-policijska akcija „Oluja“ počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima „Veritasa“, tokom „Oluje“ protjerano je više od 220.000 Srba, a a na evidenciji su imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz akcije i poslije nje, od kojih je 1.247 civila ili 66 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine „Oluju“ okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.
