Iz Brisela stižu evri, ali uslovljeni. Evropska komisija zvaničnim prihvatanjem Reformske agende „otključala“ je fond „težak“ 976,6 miliona evra za BiH, kao posljednju zemlju Zapadnog Balkana u briselskoj „čekaonici“. Sukcesivno povlačenje novca uslovljeno je provođenjem reformi iz Agende. Ukupno 114 mjera u četiri cjeline, koje je neophodno reformisati.
Istovremeno, vlast u BiH nema baš pozitivne vijesti za Brisel. Dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača, kao preduslovi za otvaranje pregovora sa Unijom, i dalje su na čekanju zbog stalnog nastojanja „političkog“ Sarajeva da se reformama procesi dodatno centralizuju, a pregovarač izabere po njihovom „ukusu“. Novi pokušaj najavljen je za ponedjeljak, kada je zakazana sjednica Savjeta ministara.
Još od vremena kada su sa evropskog puta „skrenuli“ na sarajevsku kaldrmu, sarajevska „trojka“, a povremeno i srpska opoziciona, ponavljali su floskule kako srpski predstavnici, a kada im to zatreba i hrvatski, u zajedničkim institucijama blokiraju famozni evropski put BiH. I tom hajkom mjesecima su hranili sopstveni ego i „intelekt“ svojih slušalaca. Prvi u pokušaju da pod plaštom evropskog puta i briselskih uslova očerupaju što više nadležnosti Republike Srpske, a drugi da se dokopaju fotelja u Sarajevu, koje su im sve dalje. Pritom, licemjerno zaboravljajući egzaktne podatke o učinku. Od 11 takozvanih evropskih zakona koji su ugledali svjetlo dana u ovom mandatu vlasti, baš nijedan „kritičari“ nisu kreirali. Svi su izašli iz pera onih koje su isprazno kritikovali. Potvrda o učinku stigla je direktno iz Brisela – Reformska agenda je prihvaćena.
– Ovo je rezultat napornog rada zvaničnika i javnih službenika BiH, kao i njihovih kolega iz Evropske unije. To je uključivalo mjesece teških pregovora, dijaloga, konsenzusa i konstruktivnog donošenja odluka političkih aktera u javnom interesu. Ovo je ogroman korak za zemlju. Ali ovo je samo početak – navodi Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u BiH.
Nada se Soreka da će duh konsenzusa koji je doveo do usvajanja Reformske agende, rezultirati i kreacijom i izglasavanjem dva zakona iz sfere pravosuđa, o VSTS-u i o Sudu BiH, te imenovanjem glavnog pregovarača i njegovog tima – kao preduslova za službeno otvaranje pregovora sa Unijom.
– Ohrabruje da vi možete reći da neko zakonsko rješenje koga EU, ako je to stav EU da treba da ili direktiva ili standard, zovite kako hoćete, da treba da bude usvojeno, ali ako je na štetu srpskog naroda, ne morate odmah da usvajate, trebate da dođete do onoga što je prihvatljivo, što će podrazumijevati da smo mi ispunili standarde EU, ali i da smo zaštitili interes nas u Srpskoj – kaže ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić.
A baš na interese Srpske iz Sarajeva jurišaju, čak i kada to Brisel ne spominje. I nadaju se povratku vremena Pedija Ešdauna kada je, kako je i sam kasnije priznao, sa tadašnjim predsjedavajućim Savjeta ministara Adnanom Terzićem tajno dogovarao navodne „reformske procese“. Potom pozivao tadašnjeg komesara Evropske unije Krisa Patena, molio ga da njihov dogovor proglasi tobože evropskim principom – što je Paten gotovo bespogovorno prihvatao.
Po principu vlastitih htijenja, a ne ustavnog i zakonskog uređenja, umjesto u Savjetu ministara, pokušali su da u Predstavničkom domu imenuju podobnog srpskog glavnog pregovarača. Nije im se želja ispunila. Brisel je njihov pokušaj potpuno ignorisao. Pa iako vrijeme prolazi, pokušaj nadmudrivanja traje. Sada saopštenjima „vape“ da, umjesto usaglašavanja zakonskog rješenja o VSTS-u, koje je predložilo resorno ministarstvo, primat ima akt koji su predložili njihovi poslanici u Predstavničkom domu.
– Moramo svi pokazati da li smo na praktičan način za naš iskorak za reforme i na ono što zapravo možemo očekivati i od Evropskog vijeća kada sad to uradimo ili usvojimo jednu pozitivnu poruku za BiH, ja bih rekla i slobodna sam reći i službeno otvaranje pregovora odnosno datum za održavanje prve međuvladine konferencije između BiH i institucija EU – navela je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.
Evropski savjet zasjeda već 17. decembra. U Ministarstvu finansija već pripremaju dva dokumenta – Ugovor o zajmu i o Instrumentu, čija je izrada i prohodnost kroz zajedničke institucije preduslov za prvu tranšu od 68,4 miliona evra predfinansiranja. Preostalih nešto više od 900 miliona evra, od kojih su gotovo dvije trećine krediti, a ostatak grant sredstva, biće dostupna etapno, u skladu sa ispunjenim reformskim obavezama.
– Postoje zahtjevi Brisela, vrlo strogi, vrlo strogi zahtjevi EU koji su itekako oprečni sa stručnim udrugama iz BiH sa stavovima i entiteta i slično. Mi to moramo pokušati naći neki kompromis – kaže Davor Bunoza, ministar pravde u Savjetu ministara.
Za kompromis uvijek, za preglasavanje, perfidno otimanje i pod plaštom evropskog puta uzurpiranje nadležnosti nikada, poruka je iz Srpske. Pa ni po cijenu briselskih miliona.
– Ne dozvoljavamo bilo kakvo milimiterasko pomjeranje nadležnosti sa nivoa Srpske na nivo BiH. Ne znam koliko da bismo dobili para to nas ne interesuje – rekao je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara.
Za obećane evre, BiH mora provesti više od stotinu reformi – selektovanih u oblasti od zelene i digitalne tranzicije, preko razvoja privatnog sektora i ljudskog potencijala, pa do vladavine prava. Ili od stvaranja nezavisnog pravosuđa na svim nivoima i, primjera radi, modernizacije aerodromske infrastrukture, ekonomskih i obrazovnih reformi, pa do gašenja termoelektrana, koje trenutno proizvode više od dvije trećine električne energije u BiH. Ogroman posao, koji i u manje složenim zemljama sa mnogo više konsenzualne prohodnosti, zahtjeva godine pa i decenije. A pojedini ministri već troše evropske milione, poput Edina Forte, koji, i ne trepnuvši, publikumu obaćeva kako će novcem iz Plana rasta rješavati finansijsku dubiozu BHRT-a.
