Novo derogiranje institucija: Šmit bi neutrošenih 112,5 miliona KM za izborne tehnologije da prebaci CIK-u

0
Foto: REUTERS/Dado Ruvić

Još jedna neprihvatljiva intervencija Kristijana Šmita, kog Republika Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika, u finansijski sistem u BiH.

Šmit nije pitao građane Srpske i Federacije kako će biti utrošeno 112,5 miliona maraka koje traži da se prebace sa računa Centralne banke BiH na račun CIK-a.

To je novi Šmitov eksperiment koji neskriveno pokazuje namjeru da se miješa u izborni proces, poruka je zvaničnika Srpske.

Volja naroda je, poručuju, iznad njegovih tehnoloških smicalica.

Umjesto da pakuje kofere, Kristijan Šmit dodatno zaoštrava odnose u BiH.

Naknadnim tumačenjem svoje odluke, praktično sa računa BiH uzima novac koji pripada i Republici Srpskoj.

Ultimativno od ministra Srđana Amidžića traži da prebaci CIK-u 112,5 miliona maraka, ako to ne uradi – ovlašten je njegov zamjenik Muhamed Hasanović.

– Za nas je neprihvatljiva činjenica da se na taj način zaobilazi ministar koji je predstavnik konstitutivnog naroda, to je antiustavno i antizakonito – izričit je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara, kaže da zamislimo da stranac kaže „vi ćete potrošiti 100 miliona za ono što ja kažem“, a mi da aplaudiramo.

– Niko nije protiv integriteta izbornog procesa, ali imamo pravo da sumnjamo u dobre namjere Šmita jer hoće da modeliraju izbornu volju. Sada je zarobio 112 milona KM novca građana Srpske i FBiH, a da li su oni pitani šta će biti s tim novcem – navodi Košarac.

Na ustavnost i zakonitost Kristijan Šmit se ne obazire. Draže su mu samovolja i nametanje. Cilj jasan – kada sudski progon, zastrašivanje, blokada finansijskog sistema, prijevremeni i ponovljeni izbori nisu dali rezultata, treba preko „nove“ izborne tehnologije, promijeniti vlast u Republici Srpskoj.

– Trebalo bi svima da bude jasno da izbori zavise od volje naroda, a da je volja naroda, da kažemo, iznad tih tehnoloških smicalica i političkih intervencija neovlaštenih osoba – rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, dodaje da u Sarajevu sada pokušavaju da nametnu tehnologiju koja bi trebalo da obezbijedi izborne rezultate koje njima odgovaraju, a, kako navodi, radi se o jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi koju čine muslimanska sećija i stranci koji pokušavaju da završe svoj pir putem tih tehnolihija.

CIK BiH planira da novu tehnologiju primjeni na opštim izborima, početkom oktobra.

U narednih osam mjeseci potrebno je raspisati tender za nabavku uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.

– Poslije toga potrebno je te tehnologije testirati i odmah obučiti cijelu izbornu administarciju da iznese izbore s novim tehnologijama, a poslije toga i obučiti sve birače kako da koriste nove tehnologije da bi glasali na ispravan način, dakle ima jako puno koraka koje imamo, a malo vremena – kazao je Hasan Kamenjaković iz Koalicije „Pod lupom“.

Zagovornici novih tehnologija tvrde da će doprinijeti poštenijim izborima.

Biometrijska idenntifikacija birača spriječiće da glasaju oni koji nisu na spisku, a skeniranje listića manipulacije kada se zatvore biračka mjesta.

Međutim, glasački listići posebno za kantonalne skupštine, veći su od bilo kog poznatog skenera.

Problem je i što će se nova tehnologija koristiti jednom u dvije godine, a u međuvremenu će kupiti prašinu po skladištima.

– Te „skalamerije“ slične ima, ali ona je izbačena, odustalo se od njih u Evropi, odustalo se od njih u Njemačkoj, odlukom Ustavnog suda zabranjena je upotreba tih skalaremija. U Irskoj sve je to izbačeno, to stoji u nekim skladištima, nekih kompanija koje lobiraju ovdje preko svojih predstavnika, ambasada, visokih i malih predstavnika – pojasnio je Branko Petrić, bivši član CIK-a BiH.

Sve i da Kristijan Šmit na „silu“ obezbijedi novac za nove izborne tehnologije, pitanje je kako će biti primjenjene jer u postojećem Izbornom zakonu one nisu predviđene, a brojanje glasova i dalje je ručno.

Izmjene Izbornog zakona, koje je u Paralamentarnoj skupštini prošle godine inicirao CIK, za sada su „mrtvo slovo na papiru.“