
Republika Srpska je plasirala obveznice na Londonskoj berzi, što nije samo tehnička finansijska operacija, već istorijski korak koji stavlja Srpsku na pravu međunarodnu mapu, ocijenio je za Srnu stručnjak za međunarodnu i ekonomsku politiku Nemanja Plotan.
Plotan je ukazao da London nije bilo koja berza, već srce globalnog kapitala, pa je Republika Srpska prodajom svojih obveznica na ovoj berzi zaobišla finansijske margine i došla u centar pažnje ozbiljnih investitora koji traže stabilnost, predvidljivost i realan povrat.
– Ovo je rezultat godina konkretne politike, fiskalne discipline i jasne vizije da Republika Srpska nije rizično područje, nego pouzdan partner – istakao je Plotan u kolumni za Srnu koju prenosimo u cijelosti:
Međutim, danas u medijskom prostoru postoje mnoge zabune u vezi sa obveznicama, pa su mnogi interpretirali ovaj potez Vlade Republike Srpske kao „loš politički potez“ i nemogućnost države da ispoštuje svoje finansijske obaveze.
Obveznice su dug koji država uzima od investitora, a zauzvrat im plaća kamatu. To nije „pozajmica od banke“ sa visokim kamatama, nego sofisticiran i transparentan instrument kojim se služe sve moderne države.
Od Njemačke preko Japana do Sjedinjenih Država, zapravo nijedna ozbiljna ekonomija ne funkcioniše bez emitovanja obveznica, što državi omogućava da finansira infrastrukturu, energetiku, poljoprivredu i razvoj, a da ne guši privredu prevelikim porezima.
Poljska 14. najveći primalac stranih direktnih investicija na svijetu i ima jednu od najbrže rastućih ekonomija Evrope
Poljska je zemlja koja je nakon pada komunizma 1989. godine redovno emitovala suverene obveznice na međunarodnim tržištima, uključujući evroobveznice listirane upravo na Londonskoj berzi.
To je bio ključni dio njihove strategije povratka na globalna tržišta kapitala i izgradnje kredibiliteta pred stranim investitorima. To je dovelo do masovnih priliva stranih direktnih investicija koje su kumulativno iznosile više od 250 milijardi dolara do 2020. godine, a samo u 2023. još 28,6 milijardi dolara novih ulaganja, čime je Poljska postala 14. najveći primalac stranih direktnih investicija na svijetu.
BDP po glavi stanovnika skočio je sa nivoa ispod prosjeka Istočne Evrope na više od 80 odsto EU prosjeka, što danas čini Poljsku jednom od najbrže rastućih ekonomija Evrope, sa snažnim industrijskim sektorom, niskom nezaposlenošću i punom integracijom u evropske lance snabdijevanja.
Studije jasno pokazuju da je upravo kombinacija pristupa međunarodnim obvezničkim tržištima i priliv stranih direktnih investicija bila glavni motor tog rasta.
Kad London prihvati naše obveznice znači da su strani investitori zaključili da je Srpska dobro mjesto za investicije
Republika Srpska je sada krenula istim putem, pa je uspješan plasman na Londonskoj berzi nije samo finansijski korak, već otvorena vrata za isti takav ekonomski preokret.
Kad London prihvati naše obveznice, to znači da su strani investitori pročitali naše bilanse, procijenili rizik i došli do zaključka da je Republika Srpska dobro mjesto za investicije. A brojke to i potvrđuju.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija Republike Srpske, ukupan dug Srpske na kraju 2024. godine iznosio je 3,42 milijarde evra, odnosno svega 38,9 odsto BDP-a. To je daleko ispod globalnog prosjeka, koji je odavno premašio 90, pa čak i 100 odsto u mnogim zemljama.
Republika Srpska ima zakonska ograničenja koja nalažu da ukupan dug ne smije prelaziti 60 odsto BDP-a, a budžetski deficit tri odsto BDP-a, što predstavlja garanciju fiskalne odgovornosti.
Agnecija „Es end Pi global rejtings“ (S&P Global Ratings) je 6. februara ove godine potvrdila rejting „B“, ističući da je Republika Srpska zahvaljujući poboljšanom pristupu domaćem i međunarodnom tržištu kapitala u boljoj poziciji da refinansira obaveze koje joj dospijevaju 2026. godine.
Projekcije pokazuju da će se poreski podržani dug postepeno smanjivati, uz solidan ekonomski rast od oko 2,8 odsto godišnje u periodu 2026–2028.
Kamatna stopa od 6,25 odsto na prvi pogled može djelovati visoko, ali kada se stavi u realan kontekst, slika je sasvim drugačija. Republika Srpska ima rejting „B“, što znači da investitori traže premiju za rizik.
U takvim uslovima, 6,25 odsto nije preskupo – posebno jer je tražnja bila gotovo dvostruko veća od ponuđenog iznosa. To je cijena kredibiliteta koju plaćaju sve zemlje sa sličnim rizikom.
Kada „Es end Pi global rejtings“ (S&P Global Ratings) potvrđuje rejting „B“ sa negativnim izgledima, mnogi odmah traže krivca u Republici Srpskoj, zaboravljajući ključnog aktera koji je najviše doprinio ovakvoj situaciji – Kancelariji visokog predstavnika (OHR).
Indeks Svjetske banke „Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma“ drastično je padao upravo u periodima najagresivnijih intervencija OHR-a. Iako to nije jedini faktor, jasna negativna korelacija pokazuje da strane intervencije često donose suprotan efekat od onoga što se želi – manje stabilnosti, manje povjerenja investitora i teži pristup jeftinijem kapitalu.
Republika Srpska zato plaća višu kamatu, ne zbog fiskalne neodgovornosti, nego jer se u dejtonskom okviru i dalje vodi borba za suverenitet i normalno funkcionisanje institucija.
Iz tog razloga plasman na Londonskoj berzi nije samo finansijski uspjeh, već i politički i ekonomski dokaz da se Republika Srpska uspjela izboriti sa negativnim intervencionizmom OHR-a i da je postala vidljiva na globalnom tržištu kapitala.
Kad jednom dođu prvi ozbiljni fondovi, banke i kompanije, za njima će krenuti i drugi, što je lančana reakcija koja donosi nove fabrike, nove tehnologije i nova tržišta za proizvode iz Srpske.
Pored toga Republika Srpska ima i stabilnu konvertibilnu marku vezanu za evro, kontrolisanu inflaciju i likvidan bankarski sektor. Kao dio šireg BiH okvira uživa i povoljne sporazume o slobodnoj trgovini sa EU, EFTA, CEFTA i Turskom – što u budućnosti može da otvori vrata našim proizvodima i dodatno privuče investicije. Sve to, uz dobro strukturisan budžetski proces i čvrstu kontrolu rashoda, čini Srpsku atraktivnu za strane direktne investicije.
Republika Srpska je danas u odličnoj poziciji da se ekonomski razvije brže nego ikad. Ovo je najbolji mogući signal mladima, privrednicima i svima koji vole ovu zemlju – da vrijedi ostati, ulagati i vjerovati u budućnost Republike Srpske, jer je i London pokazao da vrijedi.













































