Univerzitetski klinički centar (UKC) Republike Srpske proširio je spektar usluga, što je mjesečno donijelo oko dva miliona KM većeg prihoda, dok su istovremeno smanjeni rashodi i izvršena finansijska konsolidacija ustanove, izjavio je vršilac dužnosti generalnog direktora UKC-a Republike Srpske Nikola Šobot.
Gostujući u podkastu Medijskog sistema Republike Srpske – SRNA, Šobot je rekao da je UKC vratio više od 20 miliona KM duga prema dobavljačima i 14 miliona KM duga prema Fondu zdravstvenog osiguranja.
On je naveo da je u prvih šest mjeseci ove godine UKC uradio 100.000 pregleda više nego u istom periodu ranije, dok je uvođenjem drugih smjena u pojedinim klinikama povećan broj pacijenata koji mogu biti primljeni i obrađeni.
– Sa Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske uvedeno je oko 80 novih usluga, što je omogućilo da se dio dijagnostičkih i terapijskih postupaka obavlja u UKC-u umjesto da pacijenti budu upućivani u druge ustanove – rekao je Šobot.
Šobot je istakao da povećanje broja usluga nije samo pitanje statistike, već i način da se smanje liste čekanja i omogući veća dostupnost zdravstvene zaštite.
– Nama nije cilj da samo povećamo brojke. Cilj je da pacijent dođe na vrijeme, da dobije uslugu i da ne čeka mjesecima ako ne mora – naglasio je Šobot.
On je naveo da su, osim povećanja broja usluga u ambulantama, uvedene druge smjene i u operacionim salama, pa sada u dvije smjene rade abdominalna, vaskularna, opšta, ortopedska i plastična hirurgija, što je doprinijelo smanjenju lista čekanja za operacije.
Govoreći o rezultatima rada u periodu od kada je preuzeo rukovodeću funkciju, Šobot je izdvojio niz projekata usmjerenih na unapređenje rada UKC-a, među kojima su rješavanje pitanja parking prostora i garaža, preseljenje Klinike za onkologiju i hematologiju, pokretanje linije za ratne vojne invalide i završetak monografije ove ustanove nakon 14 godina.
Podrška zadržavanju kadra
Govoreći o kadru, Šobot je naveo da je sistematizacijom prepoznato 130 novih radnih mjesta sa visokom stručnom spremom, dok je izvršena i korekcija koeficijenata i povećanje plata zaposlenih.
On je naveo da je ukupno povećanje plata bilo oko 10 odsto, uz nastojanje da se stvore uslovi za zadržavanje kadra i da se vrednuje veći obim posla.
Prema njegovim riječima, u planu je i izgradnja stanova za mlade ljekare, medicinske sestre, medicinske tehničare i mlade bračne parove u Banjaluci i Trebinju, kako bi se dodatno pomoglo zadržavanju deficitarnog kadra u zdravstvu.
– Mislim da možemo doći do vrlo, ako ne besplatnih, onda do vrlo povoljnih stanova za deficitarni kadar – rekao je Šobot, istakavši da su već prepoznate određene parcele za ovaj projekat.
On je pojasnio da bi u Banjaluci u tu svrhu moglo biti usmjereno zemljište kojim raspolaže UKC, dok Bolnica Trebinje ima zemljište u blizini ustanove, a očekuje se podrška Vlade Republike Srpske i gradskih vlasti.
Šobot je naveo da će kriterijumi za dodjelu stanova biti naknadno definisani pravilnikom, te da će se voditi računa o potrebama za deficitarnim kadrom.
Govoreći o nedostatku medicinskih sestara i tehničara, Šobot je napomenuo da je UKC nedavno potpisao ugovor sa Medicinskom školom u Banjaluci koji će omogućiti prekvalifikaciju zainteresovanih lica za ove profile.
– Ti ljudi dobiju zaposlenje, mi dobijamo kadar koji nam treba i Klinički centar će snositi troškove prekvalifikacije – istakao je Šobot.
On je pojasnio da će kandidati odmah početi da rade u UKC-u uz punu platu, dok će istovremeno prolaziti proces prekvalifikacije, a ustanova će nastojati da im omogući da što brže steknu potrebne kvalifikacije.
Šobot kaže da su među potencijalnim kandidatima i fizioterapeutski tehničari, jer se dio njihovih znanja i obrazovanja preklapa sa poslovima zdravstvene njege, ali i ukazuje da je cilj da prekvalifikacija bude sprovedena stručno i u skladu sa zakonom.
Ljekari nisu problem, fokus na druge ustanove
Kada je riječ o ljekarskom kadru, Šobot je ocijenio da UKC nema problem sa nedostatkom ljekara, navodeći da je ta ustanova cilj svakog studenta medicine nakon završetka fakulteta.
On je ukazao da je problem nedostatka ljekara izraženiji u drugim zdravstvenim ustanovama, posebno u opštim bolnicama i na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
Šobot je naveo i da je povećanje stipendija za učenike četvrtih razreda medicinskih škola sa 200 na 250 KM jedna od mjera usmjerenih na motivisanje mladih da se školuju i ostanu u zdravstvenom sistemu.
UKC i Medicinski fakultet neodvojivi
Šobot je istakao da su UKC i Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci neraskidivo povezani, jer UKC predstavlja kliničku bazu za obrazovanje studenata, ali i za specijalizacije i supspecijalizacije.
– Ne postoji UKC bez Medicinskog fakulteta ni Medicinski fakultet bez UKC-a – rekao je Šobot.
On je naveo da je potrebno dodatno unapređivati saradnju u oblasti obrazovanja i nauke, te podržavati mlade ljekare koji žele da se usavršavaju, objavljuju naučne radove i napreduju.
Prema njegovim riječima, savremena medicinska oprema sama po sebi nije dovoljna bez stručnog i obučenog kadra koji njome zna da upravlja.
– Morate sklopiti i stručnost, i obučenost, i znanje, i zvanje zajedno sa opremljenošću da biste dobili jedan adekvatan i dobar rezultat – naglasio je Šobot.
On je dodao da se sve navedeno na kraju preliva u kvalitet zdravstvene zaštite i usluga koje UKC pruža pacijentima.
Smanjen broj pacijenata koji odlaze na liječenje u Srbiju
Broj pacijenata iz Republike Srpske koji odlaze u Srbiju na kardiohirurške intervencije značajno je smanjen, a Univerzitetski klinički centar (UKC) Srpske nastavlja da razvija složene medicinske procedure, uključujući robotsku hirurgiju, izjavio je vršilac dužnosti generalnog direktora UKC-a Nikola Šobot.
Šobot je, u podkastu Medijskog sistema Republike Srpske – SRNA, naveo da je prije četiri godine između 800 i 1.000 pacijenata godišnje odlazilo u Srbiju na kardiohirurške intervencije, dok su danas takvi slučajevi sporadični.
On je naveo da pacijenti i dalje odlaze van Republike Srpske u određenim oblastima, prije svega u pedijatriji, dok se dio onkoloških pacijenata upućuje u specijalizovane centre u inostranstvu kada je riječ o visokospecifičnim terapijama.
Prema njegovim riječima, na polju dječje hirurgije potrebno je napraviti dodatne iskorake, zbog čega je uspostavljena saradnja sa bolnicom u Tiršovoj, čiji ljekari dolaze u UKC, učestvuju u dežurstvima i edukuju mladi kadar, dok ljekari UKC-a odlaze na edukaciju u tu ustanovu.
– Mi možemo da liječimo, ali možda ne na tako dobar način kao što mogu da dobiju terapiju u nekim svjetskim centrima koji se specifično bave određenom problematikom. Tu smo uvijek kao podrška i nikad nećemo stati na put pacijentu koji može dobiti bolje liječenje negdje drugo – rekao je Šobot.
On je napomenuo da se radi i na razvoju ortopedije, navodeći da je dio pacijenata ranije odlazio na ortopedske operacije na Banjicu, dok je namjera da se i ta oblast unaprijedi i razvije model spinalne hirurgije.
UKC uvodi robotsku hirurgiju
Šobot je istakao da UKC nastavlja da razvija složene medicinske usluge, te da je prvi u BiH pokrenuo transkatetersku ugradnju aortnog zaliska (TAVI program) u saradnji sa Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, pri čemu troškove procedure snosi zdravstveni sistem Srpske.
Prema njegovim riječima, UKC ima i razvijenu minimalno invazivnu kardiohirurgiju, dok je u oblasti torakalne hirurgije napravljen značajan iskorak.
Šobot je naveo da se pripremaju timovi za abdominalnu, urološku, torakalnu i kardiohirurgiju, kao i da je planirano uvođenje robotske hirurgije.
– Nije poenta samo kupiti aparat koji nećete koristiti – naglasio je Šobot, navodeći da nabavku savremene opreme mora pratiti edukacija medicinskih timova.
On je rekao da će se kadar obučavati u regionalnim i svjetskim centrima, a da će nakon nabavke opreme biti obezbijeđena i dodatna podrška stručnjaka koji će timovima pomagati u uvođenju novih procedura.
UKC konkurentan bolnicama u regionu
Šobot je ocijenio da je UKC u pojedinim oblastima izrazito konkurentan u odnosu na bolnice u regionu, navodeći da je u ustanovi održan i simpozijum minimalno invazivne kardiohirurgije na kojem je učestvovalo 20 vrhunskih kardiohirurga.
On je naveo da UKC ima međunarodne sertifikate, uključujući sertifikate iz Beča, kao i razvijenu intenzivnu njegu za hirurške i nehirurške grane.
Prema njegovim riječima, značaj UKC-a za zdravstveni sistem Republike Srpske ogleda se i u tome što njegovi kadrovi pomažu drugim bolnicama.
– Naši anesteziolozi rade u svim okolnim bolnicama i nose program svih okolnih bolnica. Četrdeset pet anesteziologa UKC-a radi u okolnim bolnicama – rekao je Šobot.
On je istakao da UKC proširuje saradnju sa drugim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj, navodeći kao primjer Bolnicu Trebinje, sa kojom je saradnja proširena na torakalnu hirurgiju i neurohirurgiju, a planirano je povezivanje i u oblasti ortopedije.
– UKC nosi jedan ogroman teret u zdravstvenom sistemu i, koliko god je teško, mi smo na to ponosni – naglasio je Šobot.
Novih 550 parking mjesta rasteretilo saobraćaj u krugu UKC-a
Otvaranjem 550 novih parking mjesta na etaži Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske značajno su rasterećeni saobraćaj i parkiranje u krugu ove zdravstvene ustanove, izjavio je vršilac dužnosti generalnog direktora UKC-a Republike Srpske Nikola Šobot.
Gostujući u podkastu Medijskog sistema Republike Srpske – SRNA, Šobot je naveo da UKC ima oko 4.000 zaposlenih i 1.200 ležećih pacijenata, zbog čega je rješavanje problema parkiranja bilo važno za normalno funkcionisanje ustanove.
– Ono što ostaje problem jeste navika ljudi da uđu u garažu i parkiraju, ali ne može sve odjednom. Godinama parkiraju ljudi po trotoarima, pa će im vjerovatno trebati mjeseci da se naviknu na garažu – rekao je Šobot.
On je naveo da je realizacija projekta bila usporena zbog niza okolnosti, uključujući i sudski proces, koji je prijetio da dodatno zakomplikuje funkcionisanje UKC-a.
– Imao sam bojazan da će se to pretvoriti u novi problem u Banjaluci, gdje ćemo mi biti strateški vezani za tu garažu, a da ne možemo rješavati problem parkinga na neki drugi način, dok nam garaža visi za vratom – rekao je Šobot.
Prema njegovim riječima, problem je na kraju riješen sudskom presudom, čime je omogućen nastavak izgradnje i otvaranje 550 parking mjesta na etaži minus jedan.
Efekti otvaranja garaže već vidljivi
On je istakao da se efekti otvaranja garaže već vide i na saobraćaju izvan kruga UKC-a, jer je smanjen pritisak vozila koja su ranije tražila mjesto za parkiranje u okolnim ulicama.
Šobot je rekao da je, osim funkcionalnog rješenja problema parkiranja, uređenje garaže i prostora oko nje značajno i zbog ukupnog izgleda UKC-a.
On je naveo da su uređeni parking, prilaz i osvjetljenje oko južnog krila, čime je poboljšan izgled prostora koji pacijenti i njihove porodice prvo vide prilikom dolaska u UKC.
– Mi želimo da ljudi kada dođu u UKC vide da je to jedna uređena institucija, da se osjećaju prijatnije i da im dodatno ne stvaramo probleme – kaže Šobot.
Unapređenje uslova za pacijente i zaposlene jedan od prioriteta
On je rekao da je unapređenje uslova za pacijente i zaposlene jedan od prioriteta, te da se, osim rješavanja parkinga, radi i na rekonstrukciji i uređenju objekata UKC-a.
Kao dio tog procesa naveo je rekonstrukciju objekata ginekologije, pedijatrije i infektivnih bolesti, dok su u toku i radovi na hibridnoj operacionoj sali za intervencionu kardiologiju i kardiohirurgiju.
Šobot je istakao da unapređenje infrastrukture mora pratiti razvoj medicinskih usluga, savremena oprema i osposobljavanje kadra za njeno korišćenje.
