BiH kao protektorat ili suverena zemlja? Jasno je kakvu je Njemačka vidi, bar sudeći prema izjavama tokom posjete njemačkog šefa diplomatije Sarajevu i OHR-u. Da li se ponovo svjesno ignorišu poruke drugih svjetskih zvaničnika i sila, koje su nedvosmislene u stavovima – da je ključ u dogovoru naroda u BiH, a strani intervencionizam prošlost?
Snimatelji, fotografi, nekoliko mikrofona njemačkih medija, bez mogućnosti za postavljanje pitanja. Reklo bi se, gotovo očekivana situacija u OHR-u. Rame uz rame, sadašnji ministar spoljnih poslova Njemačke i bivši ministar poljoprivrede uglavnom o evropskoj perspektivi. Iz unaprijed pripremljenih izjava, datih i prije nego što su održali sastanak u Sarajevu, jasno se čita kakvu ulogu Berlin namjenjuje Kristijanu Šmitu.
– Institucije ove zemlje koje su nastale u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom uživaju naše puno povjerenje. O tome smo razgovarali Šmit i ja. On je nadležan za sprovođenje civilnog dijela Dejtonskog sporazuma i to je od izuzetne važnosti – istakao je ministar spoljnih poslova Njemačke Johan Vadeful.
I bio bi da za to ima saglasnost Savjeta bezbjednosti. No, Šmit drugačije računa i ponovo obmanjuje javnost.
– Ja sam privržen da se pridržavam svoga mandata koji su mi dali Dejtonski mirovni sporazum i međunarodna zajednica, kao i Ujedinjene nacije – dodao je Šmit.
Kada mu je mandat dao Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija? Pitali bi, ali novinarima za to nije ni data prilika. Toliko o demokratiji i poštovanju zemlje domaćina. Tako izostao odgovor Šmita, ali i njemačkih zvaničnika, koji ne odustaju od svojih zacrtanih ciljeva na ovom području. Da je tako potvrdio je u Sarajevu i njemački šef diplomatije.
– Njemačka isključivo nastupa sa svojih interesa i vidi i ovaj region, ali prije svega BiH, kao svoju zonu uticaja. On je bio vrlo jasan da je izuzetno važan OHR i čvrsta podrška svom Nijemcu, gospodinu Šmitu. To znači i podrška politici koju oni sprovode, podrška i „bonskim ovlašćenjima“ – naveo je bivši diplomata Zoran Milivojević.
Kosi se sve to sa porukama međunarodnih zvaničnika koje su se mogli čuti krajem oktobra u Savjetu bezbjednosti. Jasno je tada doveden u pitanje opstanak OHR-a, a većina zemalja bila je saglasna u ocjeni da je Kristijan Šmit uzročnik bezakonja u BiH. Ona ključna poruka stigla je iz Sjedinjenih Država, gotovo suprotna od poznatih stavova Njemačke.
– SAD se više ne bave izgradnjom država niti teškom rukom vode intervencije. Podržavamo aktere koji predstavljaju tri konstitutivna naroda – naveo je predstavnik SAD u UN Doroti Šej.
Bojan Šolaja, iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije, kaže da je to nešto što podržava Ruska Federacija, koja odavno ne učestvuje u Savjetu za implementaciju mira, ali se sve vrijeme upravo tamo i zalagala za takav pristup i za gašenje u suštini Kancelarije visokog predstavnika.
BiH kao protektorat – scenario koji, jasno je, Njemačka zdušno podržava. Pretjerana razlika se ne vidi i unutar Evropske unije. Dok pojedine zemlje, poput Mađarske, insistiraju da je njen kamen temeljac upravo nacionalni suverenitet, istovremeno se zagovora imperijalistički pristup.
– Možda Nijemci imaju drugačije shvatanje toga, jer imaju drugačiju istoriju, ali za Mađare i druge narode srednje veličine gubljenje ili smanjenje nacionalnog suvereniteta nikada nije prihvatljivo – istakao je premijer Mađarske Viktor Orban.
Milivojević je dodao da je to jedina formula i jedini zdrav pristup koji ima nekog smisla.
Ni u BiH toga nisu svjesni, pa se tako i dalje čuju poruke poput one Elmedina Konakovića da su uloga OHR-a i upotreba „bonskih ovlašćenja“ ključne. Formulacija „unutrašnji dogovor“ gotovo da i ne postoji u saopštenjima i obraćima lidera iz Federacije. Istovremeno, iz Republike Srpske je stigla jasna poruka da domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici treba da preuzmu potpunu odgovornost. A baš kao što su i svjetske sile nedavno bile više nego jasne, naglašavaju – vrijeme međunarodne supervezije mora biti prošlost.
