Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum za Republiku Srpsku više od mirovnog sporazuma, on je ne samo garancija mira, nego i garancija njenih prava.
– Svaka naša borba za poštovanje Dejtona nije samo borba za prava Republike Srpske. To je borba za očuvanje mira i Ustava BiH, Republike Srpske i sprečavanje novih sukoba. I ma koliko nas zbog toga napadali, klevetali i lažno optuživali, mi smo ti koji poštovanjem Dejtona branimo mir, branimo sporazum čija smo strana potpisnica – naglasio je predsjednik Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Obraćanje predsjednika Republike Srna prenosi u cijelosti:
Posebnim prilikama priliče i posebne sjednice. Ovo obraćanje posvećeno je veoma posebnom događaju: 30. godišnjici sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dejtonski mirovni sporazum nije bio savršen. Nije bio utopija, već je bio stvarn i funkcionisao je. Trideset godina održava mir, uvaživši ne zato što je potvrdio Republiku Srpsku, stvorio Federaciju BiH i BiH, nego zato što ih je prepoznao kakve jesu, sa svim specifičnostima, složenostima i sa svim razlikama.
Koliko je Dejtonski mirovni sporazum značajan za Republiku Srpsku, koliko na njegovom poštovanju insistiramo, koliko je i sve što radimo u skladu sa njegovim odredbama, najbolje svjedoče dvije istorijske, potvrđene činjenice – Dejtonski mirovni sporazum je ratifikovala Narodna skupština Republike Srpske, a dan kada je parafiran proglašen je državnim praznikom. Srbi i Republika Srpska slave mir. Sa druge strane, ovaj sporazum Federacija BiH nikada nije ratifikovala. Umjesto dana kada je ustanovljen mir, Federacija slavi dan kada je počeo rat.
„U Bosni su ljudi uvijek u ratu sa nečim – sa drugim ljudima, sa sobom, sa svojim zabludama“, pisao je naš jedini nobelovac Ivo Andrić. A mi smo u Dejtonu našli način da konačno završimo taj rat i da se vratimo sebi, svojim kućama i svojim porodicama. Za Republiku Srpsku, Dejton je više od mirovnog sporazuma. To je ne samo garancija mira, nego i garancija naših prava.
Da bi se okončao rat, Dejtonski sporazum je svojim Aneksom četiri, Ustavom BiH, uspostavio novi politički sistem i time, zapravo, otklonio uzroke rata.
Rat u BiH nije započeo zbog netrpeljivosti među narodima, počeo je zato što je narušen princip ravnopravnosti.
Dejton nije bio sugestija ili deklarisana vizija. To je ugovor kojim je utvrđen Ustav BiH. Napisale su ga, usaglasile i potpisale sve strane, dakle, Republika Srpska, Federacija BiH, Srbija, Hrvatska i nelegitimni Alija Izetbegović u ime nekakve BiH, zapravo u ime bosanskih muslimana – Bošnjaka.
Zaključen je uz punu podršku Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Velike Britanije, Rusije, Savezne Republike Njemačke, uz asistenciju EU i drugih partnera.
I tokom trideset godina, Republika Srpska je živjela u skladu s njim. Poštovali smo ga i pridržavali se njegovih odredaba. Čak i kad smo se oštro protivili, čak i kada smo bili napadani, poštovali smo dogovor koji smo potpisali jer smo smatrali da smo obavezni tom potpisu.
I danas, dok bošnjački političari ponovo insistiraju upravo na konceptu BiH koji je doveo do rata devedesetih godina prošlog vijeka, mi u Srpskoj čvrsto stojimo na braniku mira, braneći odredbe Dejtona.
Svaka naša borba za poštovanje Dejtona nije samo borba za prava Republike Srpske. To je borba za očuvanje mira i Ustava BiH, prava Republike Srpske, Republike Srpske i sprečavanje novih sukoba. I ma koliko nas zbog toga napadali, klevetali i lažno optuživali, mi smo ti koji poštovanjem Dejtona branimo mir, branimo sporazum čija smo strana potpisnica.
Međutim, od 2021. godine, taj sporazum i mir koji je donio — sve više se napada. Zato vam se danas obraćam, ne u ljutini, nego sa ciljem, ne sa prkosom, nego sa odlučnošću i sa apelom da se poštuje zaključeni sporazum na osnovu kog je BiH i stvorena kao federalno-konfederalna zajednica dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda: Srba, Hrvata, Bošnjaka/Muslimana, ostalih i građana.
