Poslije dugog perioda međusobnih optužbi, političkih napetosti i niza sankcija, iz Vašingtona je stigla vijest koja je iznenadila mnoge – Stejt department je pozdravio odluku Republike Srpske. Stručnjak za međunarodne odnose Lučiano Kaluža izjavio je da rečenica koja je do juče djelovala kao diplomatska fantazija, danas je postala činjenica koja govori mnogo više od same izjave – ona označava početak promjene političkog kursa u odnosima prema Banjaluci.
– Godinama unazad, američka politika prema BiH bila je zasnovana na ideji da se Republika Srpska ograniči, oslabi i prikaže kao prepreka tehnokratskim uređenim institucijama na nivou BiH. Administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena forsirala je koncept centralizovane BiH oslonjene na političko Sarajevo u kojem bi se Srpska svela na administrativnu marginu. Takav pristup, međutim, nije dao rezultate – ukazao je Kaluža.
On je ukazao da Dejtonski sporazum nije dokument koji se može prepravljati po volji jednog centra moći – to je kompromis koji funkcioniše samo kada se poštuju tri naroda, dva entiteta i tri političke volje.
– Milorad Dodik, uprkos brojnim pritiscima, ostao je dosljedan politici očuvanja institucionalne stabilnosti i prava Republike Srpske da sama odlučuje o svojoj budućnosti. Dok su drugi sumnjali, on je gradio odnose sa Rusijom, Mađarskom, Slovačkom, ali i Amerikom, gdje je tiha diplomatija vremenom donijela prve rezultate. Njegova procjena da će se globalni poredak promijeniti i da će pragmatična politika zamijeniti ideološku pokazala se tačnom – pojasnio je Kaluža za Srnu.
Osvrnuvši se na kraj Bajdenovog mandata i pokušaje bivšeg ambasadora Majkla Marfija i Kristijana Šmita da uvedu pravno-politički apsurd u BiH, stručnjak z ameđunarodne odnose Kaluža rekao je za Srnu da je Šmit, čovjek bez mandata Savjeta bezbjednosti UN, u srcu Evrope donio zakon o samom sebi.
– Miloradu Dodiku se sudilo jer nije želio da prihvati da jedan neizabrani stranac bude iznad Ustava i suda BiH. Sudilo mu je pritom isključivo bošnjačko tužilaštvo i sud – bez ijednog Srbina ili Hrvata. Taj proces koji je trebalo da ga ukloni sa političke scene pokazao je suprotno – da je Republika Srpska spremna da stane iza svog predsjednika i da mu, paradoksalno, suđenje donosi veću podršku nego ikada – istakao je Kaluža.
Dodik je, kaže on, poslije svega, odabrao da reaguje mirno i institucionalno.
– Pokazao je da snaga nije u odmazdi, već u sposobnosti da sačuva mir i red. Upravo to ga je učinilo kredibilnim i u očima stranih partnera. Stejt department sada, prvi put poslije mnogo godina, priznaje Republiku Srpsku kao ozbiljnog sagovornika i Dodika kao neizbježnog partnera – naglasio je Kaluža.
On je ocijenio da je Sarajevo, u međuvremenu, ostalo zatečeno nakon suočavanja sa činjenicom da se međunarodni kontekst mijenja, a sa njim i odnos prema onima koje su dugo željeli da izbrišu iz političke karte.
– Dodatni udarac za sarajevsku političku elitu, ali prije svega za opoziciju u Republici Srpskoj, stigao je sa druge strane svijeta. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova, preko Marije Zaharove, pozdravilo je izbor Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske – podsjetio je Kaluža.
On je ukazao da je Moskva time poslala jasnu poruku: prijateljstva koja se ne odriču ni pod pritiskom dugoročno se isplate.
– U toj novoj realnosti, Dodik djeluje kao političar koji je preživio sve promjene – i na kraju ih pretekao. Dok su mnogi njegovi protivnici mijenjali strane, slogane i saveznike, on je ostao dosljedan i uvjeren da politika nije trka u brzini, već u izdržljivosti. I zato, u vremenu društvenih mreža, instant stavova i kratkog daha, Milorad Dodik izgleda kao čovjek koji je pretekao svoje vrijeme, ali i one koji su mislili da ga mogu zaustaviti – zaključio je Kaluža.
