Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izrazio je žaljenje zbog odluke Hrvatskog sabora da odobri izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, ali je poručio da to neće pokolebati čvrsto opredjeljenje institucija BiH da zaštite svoje građane.
– Nažalost, moram konstatovati da nije iznenađujuća činjenica da je Hrvatski sabor dao saglasnost za treću reviziju programa, prema kojem kasarna Čerkezovac u Dvoru ostaje preferentna lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane „Krško“ – rekao je Košarac.
U saopštenju iz njegovog kabineta navodi se da ta odluka neće spriječiti predstavnike vlasti u BiH da nastave sa mjerama i aktivnostima koje su dogovorene na zajedničkom sastanku sa entitetskim ministrima nadležnim za zaštitu životne sredine, parlamentarnom grupom „Klub zelenih“, te Regulatornom agencijom za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH i načelnicima opština u slivu rijeke Una.
– Planirano odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori nalazi se u neposrednoj blizini granice sa BiH i njegovom izgradnjom bilo bi ugroženo više od 250.000 stanovnika opština u slivu Une. To je nedopustivo, što je stav svih nivoa vlasti u BiH – kategoričan je Košarac.
On je naglasio da se mora misliti na ljude iz Novog Grada, Kladuše, Bihaća, Prijedora, Kozarske Dubice, Sanskog Mosta, Dvora.
– Moramo misliti na budućnost njihove djece i zaštititi ekologiju, rijeku Unu, Park prirode Una i generalno jednu od najljepših priroda u Republici Srpskoj i BiH. U potpunoj opredijeljenosti da zaštitimo naše građane, ovo pitanje je visoko u agendi mojih prioriteta – istakao je Košarac.
Navodi da je svjestan da nema vremena za sjedenje skrštenih ruku i podsjeća da je u proteklom periodu preduzeo niz koraka u vezi sa spornim odlagalištem, jer građani BiH očekuju konkretna rješenja.
Prema njegovim riječima, osim zajedničkog sastanka, ali i prethodnih odvojenih susreta, u svojstvu ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa nedavno je boravio u Briselu i o ovom problemu razgovarao sa generalnim direktorom Direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Kristijanom Danijelsenom i glavnim direktorom Glavne uprave Evropske komisije za energetiku Ditom Jul Jorgensen.
– Od njih sam dobio uvjerenje da će se Evropska komisija dodatno angažovati na rješavanju spornog pitanja, te da će ga delegirati kao temu na predstojećem samitu EU – zapadni Balkan u Zagrebu. Iskoristiću svaki predstojeći susret sa evropskim zvaničnicima i predstavnicima diplomatskog kora u BiH da razgovaramo o Trgovskoj gori u nastojanju da ovo pitanje podignemo na što viši nivo u institucijama EU – rekao je Košarac.
Najavio je da će se u narednom periodu maksimalno posvetiti bilateralnim kontaktima sa nadležnim predstavnicima Hrvatske, jer smatra da je neprihvatljivo da Hrvatska zvanično ne obavještava institucije i organe u BiH o svojim namjerama.
Košarac je ponovio da su za BiH važni dobrosusjedski odnosi, izražavajući uvjerenje da bi najbolja opcija bila da sporno pitanje bude riješeno diplomatski.
– Na domaćem planu, u skladu sa zaključcima zajedničkog sastanka, iniciraćemo formiranje pravno-ekspertskog tima, koji će zastupati interese BiH u mogućoj međunarodnoj arbitraži sa Hrvatskom. Želim da naglasim da su u tom smjeru preduzeti određeni koraci, o čemu će javnost biti naknadno obaviještena – poručuje Košarac.
Dodao je da će u narednom periodu informisati Savjet ministara o zaključcima sa zajedničkog sastanka, gdje je, između ostalog, predloženo da Predsjedništvu BiH bude sugerisano da u budžetu planira sredstva za pravno-ekspertsku grupu.
