Dodik: U Hašanima će biti izgrađeni i drugi sadržaji

24
Foto: SRNA

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas u Hašanima, kod Krupe na Uni, da Republika Srpska neće stati na izgradnji replike rodne kuće velikog srpskog pisca Branka Ćopića, već da će biti izgrađeni i drugi sadržaji predviđeni projektom „Bašta sljezove boje“.

Dodik je istakao da nakon toga treba odrediti dan kad će se u Hašanima okupljati svi koji vole i cijene Ćopićev književni rad.

– Ćopić je nesumnjivo mjesto našeg identiteta, odrastanja i školovanja – izjavio je novinarima Dodik, koji je u Hašanima prisustvovao svečanom otvaranju replike Ćopićeve rodne kuće.

Prema njegovim riječima, na vrijednostima Ćopićevih djela školovane su brojne generacije.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

On je naveo da je Ćopićevo djelo univerzalno za sve ljude i sve generacije.

– Ideja da se napravi autentična kuća u kojoj je rođen i odrastao Branko Ćopić nije odskora. Realizovana je u ovom vremenu. Zahvalio bih Vladi Republike Srpske što je prepoznala značaj projekta – rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, ovo treba da bude mjesto okupljanja, prije svega, učenika i da posluži za evociranje uspomena i obrazovanje.
– Ovo je prvi važni korak kojim smo vratili Ćopićev duh u njegove Hašane – istakao je Dodik.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Branko Ćopić spada među načitanije i najbolje srpske pisce 20. vijeka.

Rođen je u Hašanima 1915. godine, a ubio se 26. marta 1984. godine skočivši sa mosta u Beogradu.

Autor je romana, pripovjedaka i poezije za djecu i starije, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Branko je bio nadahnut pripovjedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, a pisao je svježim, sočnim i slikovitim jezikom.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a u Narodnooslobodilačkom ratu učestvovao je od 1941.

Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata objavio je zbirke pripovjedaka „Pod Grmečom“, „Borci i bjegunci“ i „Planinci“.

Napisao je veći broj knjiga za djecu: „Bojna lira pionira“, „Put u vedrinu“, priče „U svijetu leptirova i medvjeda“, „Bosonogo djetinjstvo“, zbirke pjesama „Ognjeno rađanje domovine“, „Ratnikovo proljeće“.

Za posljednju zbirku pripovjedaka „Bašta sljezove boje“ dobio je Njegoševu nagradu.

Branko Ćopić bio je pisac izuzetne misaonosti i stila, obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama.

Među drugim Ćopićevim djelima izvajaju se romani: „Prolom“, „Gluvi barut“, „Ne tuguj, bronzana stražo“, „Osma ofanziva“, zbirke pripovjedaka „Rosa na bajonetima“, „Surova škola“, „Doživljaji Nikoletine Bursaća“.

Zbog svojih misaonih, ali otvoreno izraženih strahova da bi se bratoubilačka nesreća mogla ponoviti, Branko je postao politički obilježen i stavljen na crnu listu tadašnje političke vlasti u Jugoslaviji.