Jedan od najvećih holivudskih glumaca svih vremena Marlon Brando, koji je prema sopstvenom priznanju „mrzio glumu, ali se njom bavio zbog novca“, rođen je 3. aprila 1924. godine.
Iako je ostvario važne role u antologijskim filmovima „Tramvaj zvani želja“ i „Na dokovima Njujorka“, Brandov najpoznatiji film je „Kum“.
Improvizacija koja je promijenila istoriju filma
Branda je pratila reputacija glumca sklonog konfliktima i kašnjenju na set. Ipak, reditelj Frensis Ford Kopola dao mu je ulogu oca porodice Korleone u kultnom „Kumu“.
Moćna producentska kuća „Paramount“ protivila se da Brando uopšte igra u filmu koji mu je donio najveću slavu.
Na kraju su postavili tri uslova da bi prihvatili njegovo angažovanje – da za svoju ulogu dobije manje novca od predviđenog, da mu svako kašnjenje direktno odbiju od primanja i da pristane na probno snimanje.
Zadnji uslov Brando je hladno odbio, pa je Kopola spakovao ručnu prenosnu kameru, pokucao na Brandova vrata i rekao: „Hajde da probamo nešto“.
Taj probni zapis smatra se antologijskim u kinematografiji – Brando odjeven u kimono, svoju neurednu kosu začešljao je unazad, potamnio je ten razmazujući pastu za cipele, a u usta je natrpao vlažne maramice da dobije izgled buldoga…
Sva ta improvizacija kasnije je ušla u njegov lik na filmu, a Vito Korleone je otišao u legendu.
Odbio „Oskar“ i napisao govor o stradanju Indijanaca
Brando je tumačio širok spektar različitih uloga – od likova buntovnika preko lika američkog oficira zaljubljenog u Japanku u filmu „Sajonara“, zatim naciste u „Mladim lavovima“, homoseksualca u „Odsjajima u zlatnom oku“…
Uloga usamljenog depresika u „Posljednjiem tangu u Parizu“ zadnji je Brandov majstorski rad na filmu.
Kao vanserijski talent, dosljedan u svojim principima, ostavio je neizbrisiv trag u istoriji svjetske kinematografije.
Brandov gest na dodjeli „Oskara“ za ulogu u „Kumu“, kada je odbio da primi nagradu, a na binu poslao malo poznatu glumicu Indijanku iz plemena Apača Sačin Litlfider, koja je pročitala njegovo pismo o genocidu koji je izvršen nad Indijancima – jedan je od najvećih „šamara“ Holivudu i američkom društvu.
– Večeras predstavljam Marlona Branda – rekao mi je da vam poručim da on duboko žali što ne može primiti ovu nagradu. Njegovi razlozi tiču se lošeg tretmana američkih Indijanaca danas – rekla je glumica.
Brando je u čuvenom pismu naveo da su američki doseljenici dvjesto godina govorili Indijancima da polože oružje i da će napraviti mir dobar za sve.
– Nakon što su položili oružje, pogubili smo ih. Lagali smo im. Izgnali smo ih sa njihove zemlje. Natjerali smo ih izgladnjivanjem na potpisivanje prevarantskog sporazuma, iako smo znali da ga se nećemo pridržavati. Pretvorili smo ih u prosjake na kontinentu na kojem su živjeli onoliko dugo koliko život postoji. Prema svim interpretacijama istorije, s koje god strane pogledamo, nismo učinili ništa dobro za njih. Nezakonito smo postupali i nismo bili pravedeni – napisao je Brando.
Bijeg od filma
Njegov protest ostao je usamljen, a Brando je poslije tog gesta dobijao sve manje ponuda za uloge.
Zadnji veliki projekat bio je „Apokalipsa danas“ u Kopolinoj režiji. Brando se nakon toga povukao na Havaje, gdje je proveo ostatak života.
Danas Brando spada među najveće ikona holivudskog zlatnog doba, koje obuhvata dvije trećine 20. vijeka.
