Naš cilj je da se ukinu bonska ovlašćenja, strane sudije napuste Ustavni sud i ponište ranije odluke i zakoni koji nisu usvojeni u parlamentu, kaže šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske pred sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koju je Rusija zakazala za 31. oktobar.
Sve odluke koju je vlast Republike Srpske donijela u posljednjem periodu su rezultat ustavno-pravne borbe protiv nametanja volje političkog Sarajeva i nedemokratskih mehanizama visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH, kazao je šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Srđan Mazalica, gostujući na televiziji RT Balkan.
Govoreći o izboru Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i kandidaturi Siniše Karana za predsjednika, Mazalica je objasnio da je to bio rezultat nametnutih okolnosti nakon presude Miloradu Dodiku i pritisaka iz Sarajeva.
– Kandidatura Siniše Karana na predsjedničkim izborima je nastala kao proizvod procesa CIK-a, na osnovu presude Miloradu Dodiku i potrebe da se obezbijedi kandidatura za predsjednika. Naravno da ne možemo očekivati da za vršioca dužnosti imenujemo osobu koja će u isto vrijeme biti i kandidat – to nije etički, a vjerovatno bi i CIK reagovao. Želimo ravnopravan tretman i kandidata opozicije i vlasti – rekao je Mazalica.
Zašto je izabrana Ana Trišić Babić
Mazalica je naveo da je za vršioca dužnosti predsjednika razmatrano više opcija, uključujući Željku Cvijanović i neke narodne poslanike, ali da se od toga odustalo zbog pravnih prepreka – prije svega sukob funkcija i mogućnost da CIK oduzme mandat.
– Izabrana je osoba koja ima veliko iskustvo u međunarodnim odnosima i diplomatiji. Ana Trišić Babić bila je zamjenik ministra spoljnih poslova i ključni činilac u zaustavljanju puta Republike Srpske i BiH u NATO – naglasio je Mazalica.
Precizirao da je Trišić Babić spriječila slanje AMP-a koji bi značio dalje uključivanje BiH u NATO integracije:
– Ona je, da mi ne bismo svake godine slali AMP i učestvovali u MAP-u (Akcioni plan za članstvo), sprovela politiku slanja programa reformi koji je mnogo manjeg obima i ne predstavlja korak ka članstvu. Na taj način smo zadržali saradnju sa NATO-om, ali bez obaveza koje vode u članstvo.
Ustavni sud BiH kao politički mehanizam
Mazalica je oštro kritikovao djelovanje Ustavnog suda BiH i nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, nazivajući ih „mehanizmima razgradnje ustavne strukture BiH“:
– Problem nije samo Kristijan Šmit, već Ustavni sud BiH koji je postao glavni mehanizam u razgradnji ustavne strukture. Šmita čak ni nova američka administracija ne podržava snažno kao ranije. Očekujemo da strani sudije napuste Ustavni sud, a da se Kristijan Šmit povuče.
On je dodao da su zakoni koje je Republika Srpska usvojila u posljednjih mjesec dana odgovor na „vanustavno djelovanje visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH“ i da je cilj da se međunarodna zajednica suoči sa krizom koju je sama proizvela:
– Ti zakoni su bili proizvod političke prijetnje Republike Srpske, kako bi se cijela stvar internacionalizovala – i u tome smo uspjeli. Strateški smo pokazali da možemo dijelovati proaktivno.
Referendum i veto
Govoreći o odlaganju referenduma zakazanog za 25. oktobar, Mazalica je objasnio da je procedura zaustavljena vetom Bošnjaka u Vijeću naroda, ali da će referendum biti održan u novom terminu:
– Čekamo da zakon bude objavljen u „Službenom glasniku“ i da formiramo referendumsku komisiju. Ako bude potrebno, mijenjaćemo i referendumko pitanje. Ta stvar ostaje na stolu.
Pojasnio je i da referendumsko pitanje, koje glasi: „Da li podržavate kolonijalnu upravu?“, gubi smisao ako OHR bude ugašen.
Promena američkog pristupa i uloga Rusije
Mazalica je naglasio da je promjena tona američke administracije signalizirana ukidanjem sankcija osobama koje su njima bile kažnjene zbog učestvovanja u organizaciji proslave Dana republike Srpske.
– Ukidanje sankcija je akt dobre volje koji pokazuje da administracija Donalda Trampa ima drugačiji kurs. Nikada do sada nikome iz Republike Srpske nisu ukinuli sankcije. Mi smo i ranije osjetili taj zaokret, odlaskom američkog ambasadora Majkla Marfija, koji je bio demokrata. I samim dijelovanjem SAD u SB UN, gdje nas nisu osuđivali ali ni podržavali snažno Šmita, a djelovanje njihove amabasade u BiH je bilo pasivno. Ranije je Marfi na dnevnom nivou objavljivao saopštenja i tvitove, prijetio, obilazio banke, naređivao da se gase računi… Toga više nema. Naravno i da su osjetljivi na Dejtonski sporazum, jer je to jedan od njihovih najvećih međunarodnih uspjeha u prošlom vijeku. Sigurno im ne odgovara situacija u kojoj je BiH u najvećoj ustavnoj krizi od njegovog potpisivanja – kazao je Mazalica.
On je istakao i da je Rusija ključni partner Republike Srpske i podsetio da je Republika Srpska, takođe, spriječila da BiH uvede sankcije Rusiji.
O Kristijanu Šmitu i budućnosti OHR-a
Gost televizije RT Balkan podsjetio je da Šmit nije imenovan u skladu sa Dejtonskim sporazumom, već putem neformalnog tela ambasadora koje učestvuje u svetskoj populaciji sa svega 11 odsto.
– Dakle, on ne predstavlja međunarodnu zajednicu. Kako je došao, tako može i da ode. Njegova funkcija zavisi od volje SAD i Njemačke, a trenutno postoje i tranzitne ideje da Kancelarija viskokog predstavika bude u Ženevi, kao i da se imenuje uz saglasnost Rusije i Kine -rekao je Mazalica.
On je poručio da Republika Srpska neće prihvatiti kolonijalni model uprave, a ukidanje bonskih ovlašćenja je, po njegovim riječima, „nužan uslov za demokratizaciju BiH“, koji podržava široka međunarodna zajednica.
– Evroparlamentarci smatraju da je to crna rupa u Evropi. Imate jednu kolonijalnu diktaturu u srcu Evrope gdje vam pojedinac amandmanima mijenja Ustav, izborni zakon, Krivični zakon i kaže ko ne sluša mene taj će biti kažnjen zatvorom u trajanju od pet godina. Evropska inicijativa za stabilnost je rekla da BiH treba zbog toga da bude izbačena iz Saveta Evrope. Niko nema argument u prilogu ostanka Kristijana Šmita i korišćenja bonskih ovlašćenja – istakao je Mazalica.
Šta Republika Srpska očekuje od Savjeta bezbjednosti UN
Mazalica je najavio da će predstojeća sjednica Savjeta bezbjednosti UN, koju je Rusija zakazala za 31. oktobar, biti važan trenutak za međunarodnu poziciju Republike Srpske:
– Naš cilj je da se ukinu bonska ovlašćenja, da strani sudije napuste Ustavni sud i da BiH konačno funkcioniše po sopstvenom ustavu. I zalažemo se da ponište ranije odluke i zakoni koji nisu usvojeni u parlamentu. A nijedna odluka ili zakon Kristijana Šmita nije usvojena u parlamentu, već su objavljivani na stranici OHR-a.
Naveo je i da će Njemačka i Velika Britanija vjerovatno braniti poziciju Kristijana Šmita upravo zato što „on sprovodi njihove geopolitičke interese u BiH“.
– Ali ima jedna analiza koju je za „Heritidž fondaciju“ uradio Maks Primorac, predlaže da američka administracija povuče značajna sredstva kojima se finansira OHR i strane sudije Ustavnog suda. Dakle, da SAD unilateralno izađu iz tih projekata, jer smatra da je najveći problem za BiH nedemokratsko donošenje odluka – dodaje Mazalica.
Mazalica je ocijenio i da je u interesu svih građana da BiH imaju čvrst Ustavni sud, zasnovan na vladavini prava.
– Haos i bezakonje odgovara samo najvećem i najbrojnijem narodu, koji ima najveću moć, silu, najveći broj ruku u parlamentu – Bošnjacima. Onom manjem narodu koji je ugrožen odgovara pravna država. Mislim da smo na dobrom putu ne samo da dođemo do eskalacije sukoba, već i do jednog krajnjeg rješenja za Bih koje će da očuva Republiku Srpsku, institucije, ali i prava srpskog naroda – zaključio je Mazalica.
