Potpredsjednik Vlade Srbije Zorana Mihajlović u intervjuu Srni rekla je da je Srbija sa Republikom Srpskom uvijek imala fantastičnu saradnju i da je sigurna da se to nikada neće promijeniti, te da iskreno vjeruje i nada se da će sada, nakon formiranja novog Savjeta ministara, stvari ići mnogo brže i u samoj BiH.
Mihajlovićeva, koja je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, navela je da se predugo čeka na most „Bratoljub“, te dodala da je urađeno sve što je u domenu Republike Srpske, ali da je na drugim nivoima odlučivanja (BiH) bilo zastoja.
Ona je podsjetila da je predložila BiH da bude formiran integrisani granični prelaz, i to na mostu „Bratoljub“, te dodala da Srbija očekuje što prije odluke u vezi sa auto-putem (Beograd-Sarajevo), kao i sporazum o rekonstrukciji 11 mostova između Srbije i BiH.
– Mi smo spremni, novac imamo i hoćemo zaista 2020. godine da na tome radimo – istakla je Mihajlovićeva.
Sa Srpskom se sve rješava, zastoji zbog nivoa odlučivanja u BiH
Mihajlovićeva je ocijenila da nisu jednostavni nivoi odlučivanja u BiH, što je veoma dobro moglo da se vidi u prethodnih nekoliko godina kada je riječ o mostu „Bratoljub“.
– Mnogo mi je žao što mi još nemamo praktično pušten most ‘Bratoljub’ u onoj funkciji u kojoj treba da bude jer mostovi treba da spajaju ljude. Srbija je finansirala i izgradila most, sa njene strane je urađeno sve. I Republika Srpska je uradila sve što treba i sada u vezi sa tim mostom čekamo da Uprava za indirektno oporezivanje završi svoj deo posla oko graničnog prelaza. Predugo se to čeka – rekla je Mihajlovićeva.
Ona je napomenula da je nekoliko prethodnih godina stalno govorila da svi koji upravljaju u BiH moraju jednog tranutka da stave neke stvari sa strane, te da su interesi i povezivanje ljudi najvažniji.
– Zato radimo mostove, puteve i pruge. Iskreno se nadam da će sada da bude mnogo brže, nekako verujem da hoće – dodala je potpredsjednik Vlade Srbije.
Mihajlovićeva je navela da je imala i u nekim ranijim periodima odličnu saradnju sa Republikom Srpskom, da se održavaju zajedničke sjednice vlada, te da je sve na čemu god je rađeno i šta god je bilo u domenu Srpske – uvijek rješavano.
– Ali, kad god smo imali situaciju da moramo da imamo i druge nivoe odlučivanja, onda je tu uvek bilo zastoja. Verujem da ljudi koji ovo slušaju i gledaju sve to jako dobro znaju, pre svega građani. I stvarno verujem da u narednom periodu moramo svi zajedno da uradimo što god je potrebno da bi to bilo brže – istakla je ona.
Mihajlovićeva je rekla da sporazum koji su Srbija i BiH nedavno potpisale u vezi sa mostom koji će se graditi na dionici Sremska Rača-Kuzmin nije nikad brže završen i potpisan, ako se uporedi sa peripetijama oko mosta „Bratoljub“.
– Ovo je bilo najbrže moguće i to mi daje nadu da ćemo i sve ovo drugo, takođe, brzo završiti – kaže Mihajlovićeva.
Čeka sporazum o rekonstrukciji 11 mostova
Ona je istakla da Srbiju i BiH čeka još jedan sporazum koji se odnosi na rekonstrukciju 11 mostova između dvije zemlje, o čemu je postignut dogovor prije više od dvije godine na zajedničkoj sjednici Vlade Srbije i Savjeta ministara.
Mihajlovićeva je podsjetila da je Vlada Srbije novac za to obezbijedila u svom budžetu za 2019. godinu, ali nije mogla da krene u rekonstrukciju mostova, jer nije postojao zajednički sporazum sa BiH.
– Stvarno verujem da nijednog trenutka ne sme da bude razmišljanja da negde postoji bilo kakva vrsta prepreka da te stvari ne radimo – dodala je Mihajlovićeva.
Prema njenim riječima, kada je riječ o vezi Srbije sa BiH prije početka izgradnje dionice Sremska Rača-Kuzmin, kada se pogleda karta bivše Jugoslavije, vidi se da tu ne postoje prave veze u transportu.
– A, ja mislim da kada nema takvih veza, često može da bude puno problema – rekla je Mihajlovićeva.
Biće završen kružni auto-put Beograd-Sarajevo vrijedan milijardu evra
Mihajlovićeva je naglasila da joj je drago što će se graditi auto-put Beograd-Sarajevo, koji je u obliku prstena.
Ona je podsjetila da je počela izgradnja prvog prstena na dionici Sremska Rača-Kuzmin, te da će se graditi i veliki most, a vrijednost projekta je 210 miliona evra, te podsjetila da to radi turska kompanija „Tašjapi“ sa srpskim podizvođačima. Prema njenim riječima, za dvije i po godine ta dionica bi trebalo da bude gotova.
– Verujem da će sigurno biti završeno – dodala je ona, navodeći da bi dokumentacija za drugi dio prstena od Požege ka Kotromanu dužine 63 kilometra, trebalo da bude završena iduće godine, kada bi trebalo i da se razgovara o načinu finansiranja tog dijela.
Mihajlovićeva je navela da bi bilo realno očekivati da i tu počnu radovi na dionici između Požege i Kotromana, koja je komplikovana, što i sama procijenjena vrijednost kaže.
– Potrebne su tri godine da i taj deo prstena bude završen. Samim tim, čim počne izgradnja, to je već određeni znak da nema više stajanja i taj prsten će svakako biti napravljen, ali je potrebno narednih nekoliko godina za to – napomenula je ona.
Mihajlovićeva je rekla da je gotovo sigurna da će se graditi taj auto-put, bez obzira na sve u prethodnom periodu, komentarisanja i razne stvari koje je imala prilike da čuje i vidi.
– Ali, na kraju, polako, korak po korak, donose se određene odluke. Koliko znam isto su za BiH zainteresovane neke turske kompanije, znam da su svi predstavnici ministarstava iz Turske bili na jednakim sastancima u BiH kao što su bili i kod nas. Mislim da će ta neka trojna veza Srbija-BiH-Turska i te kako rezultirati da se i sa strane BiH isprati dinamika i da se takođe gradi – istakla je Mihajlovićeva.
Na pitanje koliko novca se ulaže u prvi i drugi prsten kružnog auto-puta Beograd-Sarajevo, ona je rekla da se radi o više od milijardu evra, a možda i o 1,2 milijarde evra, pošto se za dionicu Požega-Kotroman ne zna tačan iznos koji je 830 ili 850 miliona evra.
– Videćemo kada se završe idejni projekti, ali milijarda evra se praktično ulaže i u povezivanje i u auto-put. I jedan i drugi deo prstena su auto-putevi – kaže ona.
Integrisani granični prelaz na mostu „Bratoljub“
Mihajlovićeva je rekla da je Srbija predložila BiH da se formira integrisani granični prelaz na mostu „Bratoljub“.
– Sve smo predložili BiH. Mi smo imali ideju koju realizujemo, a ona je sad i deo ‘mini-Šengena’ a to je da most ‘Bratoljub’ ima integrisani granični prelaz kao što imamo sa Severnom Makedonijom i kao što već radimo sa Crnom Gorom – navela je Mihajlovićeva.
Prema njenim riječima, s jedne strane se urade infrastruktura, auto-putevi i mostovi, a onda se dešava da roba i ljudi dugo stoje na granici, bilo da je u pitanju drumski ili željeznički saobraćaj.
– Mi smo razgovarali sa zemljama koje su članice EU to da radimo, ali to sa njima ide mnogo teže. Ali, zato mi, koji još nismo članovi EU, mislim da možemo da nađemo zajednički jezik – istakla je ona.
Mihajlovićeva je napomenula da je uspjela priča o integrisanim graničnim prelazima sa Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom, te da je Srbija pričala o tome i sa BiH da to bude na mostu „Bratoljub“.
– Mislim da se ministarstva i na operativnom novou već time bave. Dakle, imaćemo na ‘Bratoljubu’ jedan granični prelaz. Mislim da će za početak biti prvo ‘Bratoljub’, a onda ćemo videti i sve druge – rekla je ona.
Novi Savjet ministara da ubrza sve procedure za zajedničke projekte
Kada je riječ o očekivanjima od novog Savjeta ministara, Mihajlovićeva je rekla da su to nova-stara očekivanja da se stvarno ubrzaju sve procedure.
– Da nijednog trenutka više ne čekamo, a to znači da se kod ‘Bratoljuba’ zaista završava priča oko obaveza Uprave za indirektno oporezivanje, da završimo sporazum oko tog zajedničkog prelaza – naglasila je Mihajlovićeva.
