Odlazak Kristijana Šmita daje istorijsku priliku BiH da se riješi tiranije „bonskih ovlaštenja“ i vrati vlast svojim institucijama i izabranim predstavnicima, navodi se u tekstu čiji su autori Džozef Šmic i Brajan Kenedi sa prestižnog američkog univerziteta Harvard.
Autori su u naučnom radu pod naslovom „BiH: Gdje je interes američkog naroda?“ ocijenili da postoji izgledna šansa da bi vršilac dužnosti visokog predstavnika Luis Krišok kao službenik administracije predsjednika Donalda Trampa rado proglasio zaostavštinu Šmita ništavnom.
U tekstu se naglašava da nijedna od tri strane potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine nikada nije pristala na bonska ovlaštenja visokog predstavnika iz 1997. godine.
Prema mišljenju autora, najprincipijelnije rješenje za tiranska bonska ovlaštenja jeste da tri potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma ponovo potvrde tri temeljna principa tog dokumenta – vladavinu prava, pravo na samoopredjeljenje i supsidijarnost.
– Ukoliko bilo koji akter pokuša da ugrozi, zaobiđe ili ospori ranije donesene odluke, vršilac dužnosti visokog predstavnika treba preduzeti sve neophodne mjere u okviru svog mandata, u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, kako bi obezbijedio dosljedno sprovođenje civilnih aspekata mirovnog sporazuma – ističu autori rada koji je objavljen u prestižnom naučnom časopisu „Harvardov žurnal prava i međunarodne politike“.
Pozivajući se na rad Maksa Primorca pod naslovom „BiH: okončanje neuspjelog projekta izgradnje države“, napisanim za Fondaciju „Heritidž“ povodom trideset godina Dejtonskog mirovnog sporazuma, autori su naglasili razmjere u kojima je djelovanje Šmita i primjena bonskih ovlaštenja obesmislilo demokratiju u BiH.
– Zemlja je nefunkcionalna, duboko podijeljena i lišena suvereniteta. Njome ne upravljaju njena tri suverena naroda, već grupa međunarodnih birokrata koja ima ovlašćenja da proizvoljno smjenjuje legitimno izabrane zvaničnike, poništava usvojene zakone, lišava birače njihovih prava i nameće fiktivni „bosanski“ građanski identitet koji favorizuje muslimane u odnosu na hrišćane – citirali su autori rad Primorca.
Povodom obilježavanja 250 godina od američke Deklaracije o nezavisnosti, autori su povukli paralelu između ugnjetavanja koju je britanski kralj Džordža Treći sprovodio nad tadašnjim američkim kolonistima sa nedemokratskom vlašću OHR-a u BiH.
– Sa ostavkom Šmita, došlo je vrijeme da se tiranska bonska ovlaštenja, na osnovu kojih su donesene stotine akata prividnog zakonodavstva, proglase ništavnim kao da nikada nisu ni postojala – navodi se u radu.
Pozivajući se na knjigu „Ustavni položaj Hrvata u BiH“ bivšeg predsjednika Ustavnog suda Mate Tadića, autori navode da su visoki predstavnici nametnuli ukupno 341 zakon koji nisu izglasali predstavnici nijednog konstitutivnog naroda.
