Kristijan Šmit na sve moguće načine pokušava da odlučuje, ovaj put o 112, 5 miliona maraka građana BiH. Ti milioni bi, po njemu, trebalo da budu utrošeni za „skalameriju“ od izborne tehnologije koju su demokratske zemlje već izbacile iz upotrebe.
Iako je proteklih mjeseci pod lupom ogromna javna nabavka izbornih tehnologija zbog sumnjivih tehničkih rješenja, potencijalnih bezbjednosnih rizika i mogućnosti manipulacija, uvođenje tehnologije moglo bi da otvori više problema nego što ih rješava, upozoravaju stručnjaci.
Međutim, Šmit ne odustaje, pa ovaj put od ministra finansija i trezora u Savjetu ministara Srđana Amidžića traži da se sredstva za nabavku izbornih tehnologija odmah prebace Centralnoj izbornoj komisiji BiH, a ukoliko to ne učini u roku od jednog dana od objave autentičnog tumačenja, obaveza automatski prelazi na zamjenika ministra Muhameda Hasanovića.
Šmit je objavio, na stranici OHR-a, autentično tumačenje Odluke kojom se odnosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH od 17. jula 2025. godine.
Između ostalog, navodi se da novac u iznosu od 112,5 miliona KM mora biti dostupan CIK-u kroz cijelu fiskalnu 2026. godinu.
Kako se ističe u tumačenju cilj ovog akta je da ukloni pravne dvojbe u vezi s praksom primjene zakonskih odredbi, koje se prvenstveno odnose na raspodjelu i operativnu dostupnost sredstava iz profita Centralne banke BiH namijenjenih za finansiranje uvođenja novih tehnologija za Opšte izbore 2026. godine.
Postoje upozorenja da bi uvođenje skenera za listiće i biometrijske identifikacije birača moglo da bude najveći gubitak para u izbornmim procesima u BiH.
Prema dosadašnjim podacima, tenderske specifikacije u pojedinim dijelovima liče na već viđena rješenja u zemljama poput Iraka, gdje je uvođenje elektronskog brojanja dovelo do protesta, optužbi za manipulacije, čak i do paljenja skladišta sa izbornim materijalom.
U BiH se još mnogo toga ne zna, između ostalog gdje će se čuvati oprema i ko će upravljati serverima.
