Savjet ministara trebalo je juče na sjednici da razmatra Prijedlog odluke o uspostavljanju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU. Imenovanje glavnog pregovarača i dalje su na čekanju zbog stalnog nastojanja političkog Sarajeva da se reformama procesi dodatno centralizuju, a pregovarač izabere po njihovoj želji.
Kao jedan od kandidata za glavnog pregovarača od strane vladajuće koalicije u Srpskoj predložena je Ana Trišić Babić.
Ona se trenutno nalazi na funkciji vršioca dužnosti predsjednika Srpske, te napominje da je na tu poziciju došla u jednoj nenormalnoj situaciji koja je nametnuta Republici Srpskoj.
Gostujući u Jutrnjem programu RTRS-a, Trišić Babić je govorila o svojoj funkciji, ulozi glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, ali i zahtjevima koje Evropska unija postavlja prema BiH.
– Na funkciju vršioca dužnosti došla sam u nenormalnoj situaciji koja je nametnuta Srpskoj. Ovo i ne smatram funkcijom – obaveza mi je velika, ali mene je Narodna skupština ovlastila da obavljam tu dužnost u neophodnim situacijama. Sebe vidim kao nekoga koga su poslanici postavili u trenutku, visokog službenika koji je zadužen da rukovodi kabinetom dok se ne završi prebrojavanje glasova – rekla je Trišić Babić.
Dodaje da se njeno ime već duže vrijeme provlači kao jedno od potencijalnih imena za glavnog pregovarača.
– Kada je to počelo prije godinu dana, razmišljala sam o tome – zbog svog iskustva, jer sam radila u Sarajevu 15 godina i radila sam sa Dodikom dok je bio u Predsjedništvu. Konstantno sam u vezi sa maticom, Republikom Srpskom, Banjalukom. Međutim, EU – zahvaljujući strankama iz Sarajeva, strankama „trojke“ – na jedan neprincipijelan način pokazala je da želi da im to bude izborna tema i platforma za naredne izbore, gdje će stalno optuživati Republiku Srpsku. Kako će se to završiti – ne znam. Lično nemam entuzijazma. Proces pregovora i pristupanja EU je uvijek kompleksan, a u našoj situaciji sada je još složeniji – upozorila je Trišić Babićeva.
Ističe da smo svjedoci novih pravaca – američka nacionalna strategija najjače vojne sile je uspostavljena i upravo u njoj se pokazao jedan otklon prema Evropi i ukazivanje na probleme u Evropi.
– U toj strategiji, dio koji se tiče Evrope tačno je označio područja u koja se pretvorila birokratija EU. Tako da ove sjednice Savjeta ministara, prepucavanja, Predstavnički dom, glavni pregovarač, zakoni — sve to je predstava za domaću javnost. Republika Srpska je u svakom trenutku spremna za pregovore sa EU. Naša vlada je odavno razvila taj mehanizam, i svi resori koji sarađuju sa Briselom su u stalnom kontaktu. Što se nas tiče – mi možemo početi pregovore – naglasila je Trišić Babićeva.
Ona je tokom karijere bila dio procesa jačanja regionalne saradnje i saradnje BiH sa NATO i EU.
– Zbog funkcije koju sam obavljala, uvijek mi je zadatak bio u okviru funkcije. Bila sam samo neko ko je koordinisao i usmjeravao reforme koje su u tom trenutku bile neophodne radi pristupanja ili ispunjavanja obaveza. Željela bih mlađe gledaoce da podsjetim: prije 22 godine održan je čuveni samit u Tesalonikiju. Evropa se tada obavezala i postavila jasne kriterijume kako se pristupa EU. Od tog dana do danas – 22 godine – traje maltretiranje i građana i političara i lidera u BiH. Želim da objasnim šta se dešava ovih dana. Kažu: „Samo trebaju dva zakona i glavni pregovarač“. To nije tako – naglasila je Trišić Babić.
Kaže da je pravosuđe bilo veliki problem u BiH još 2010. godine.
– Tada je komesarka EU došla u Banjaluku, razgovarala sa rukovodstvom i shvatila otvorena pitanja u pravosuđu BiH, pa je otvorila dijalog da se to riješi – i to ni danas nije riješeno, jer Sarajevo to nikada nije željelo. I sada, odjednom, 20 dana prije sjednice Evropskog savjeta, oni se sjete BiH i hoće „da poguraju“. Od svega su našli jednu oblast – pravosuđe – i pokušali preko noći da proture nacrte zakona koji bi formalno bili „u skladu sa EU standardima“, a suštinski se ništa ne bi promijenilo. Za 16. decembar predviđena je jedna eventualno pozitivna rečenica za BiH – ostale su negativne – upozorila je Trišić Babić.
Podsjeća da je i to prošlo nakon toga BiH bi morala da uspostavi pregovarački okvir.
– To je osnovni dokument u procesu pristupanja. U njega sve strane u BiH unose svoje ciljeve, smjernice i put. U ovoj situaciji, kada se sve radi onlajn, kada su zaboravljene procedure – ne vidim da smo sposobni da napravimo takav dokument. Taj dokument bi morao da ide u tri države članice: njemački Bundestag, parlament Danske i parlament Holandije. Vrlo je moguće da ti parlamenti ne bi bili zadovoljni i dali bi primjedbe – pa bi se sve vraćalo. U idealnoj situaciji, da ovdje sve funkcioniše, možda bi nam se pregovori otvorili krajem sljedeće godine, ali u to sumnjam, jer 2027. idu izbori za novi Evropski parlament – rekla je Trišić Babić.
Smatra da će nakon tih izbora Evropska unija izgledati drugačije.
– Sigurna sam da će 2027. godine, nakon izbora, Evropska komisija izgledati drugačije, i njena strategija će se modelirati prema novim globalnim promjenama. Dakle, ništa se sada suštinski nije desilo. Važnije je da se može održati dijalog, nego da se stvari forsiraju preko noći. A sad se od Srpske očekuje da se povinuje nečijim interesima – kaže Trišić Babić.
Na pitanje da li se EU pretvorila u mehanizam nametanja zakona, podsjetila je da je za 22 godine koliko je BiH u procesu, toliko se i EU mijenjala.
– To smo vidjeli smjenjivanjem komesara i komisija. Svaki je imao drugačiji pristup. Čak su i evropski lideri upozoravali da EU više nije ono zbog čega su narodi pristali da uđu u taj sistem. Orban to govori već dvije godine. Ne mislim da će se EU raspasti, ali će se modelirati i izgledati drugačije. Žao mi je što EU luta, jer mi pripadamo evropskom kontinentu. I primjer graničnog prelaza u Gradišci je jedna od takvih situacija. Taj dio auto-puta radio je tadašnji premijer Dodik. Govorili su da to „ne vodi nigdje“, ali bilo je vizionarski – Srpska se počela povezivati auto-putem. EU je insistirala, obezbijedila sredstva da se završi most i pristupni putevi, da to bude moderan prelaz prema EU. Ali evo – Sarajevo ne dozvoljava i smatra da je to „naš prelaz“ i da imaju prečih pitanja. Granični prelaz će biti otvoren, i pretpostavke za otvaranje postoje: Ministarstvo bezbjednosti je sprovelo procedure, a Uprava za indirektno oporezivanje će naći način da on u potpunosti profunkcioniše – jasna je Trišić Babićeva.
Poručuje da neće biti pesimistični, da je čekanje trajalo dugo i da su se mnoge stvari desile pozitivno za Republiku Srpsku.
– Mi smo poslije 1995. postali zemlja ugodna za život svih zajednica, država gdje se svi osjećaju komotno. Povezani smo sa svijetom, i toga često nismo svjesni. Poslije ovog iskustva, moj zaključak je da nas sadašnja EU i prošla Komisija nisu željeli. Ali, kako su licemjerni, nisu htjeli to reći – nego su uvijek ovdje nalazili krivca. Podsjetiću vas da smo se u jednom trenutku približili otvaranju pregovora – 2019. godine, kada je komesar bio Han. I onda je neko napisao 14 prioriteta koje BiH mora da ispuni. Ja nisam vjerovala, i ispostavilo se da su se u briselskim hodnicima takmičili ko će smisliti teži zadatak koji se ovdje ne može ispuniti. To nije bio fer odnos EU prema BiH – naglasila je Trišić Babić.
Podsjeća da je nakon toga fokus EU preusmjeren na istočne granice Ukrajinu i Moldaviju.
– Vrlo brzo su se prebacili na istočne granice. Ukrajina i Moldavija su započele ubrzani proces. Ne želim upirati prstom u krivca – ovo su činjenice šta se dešavalo na „evropskom putu“ u posljednje 22 godine. Za Republiku Srpsku mogu sa sigurnošću reći – jer sam bila svjedok pregovora – da je u svakom trenutku željela da pomogne, da je učestvovala i donosila zakone. Ali odavno smo podvukli crtu: apsolutno nikakve odluke koje nisu u interesu Srpske neće biti usvojene „naprečac“ – zaključila je Trišić Babić.
