Piše: Rajko Vasić
Ustavno gledano, dejtonski dakle, jer je Ustav BiH dio Dejtonskog sporazuma, svaki uloženi veto nekog člana Predsjedništva znači da je Predsjedništvo srušeno.
Predsjedništvo BiH je tročlana tronacionalna institucija, sastavljena od nacija koje su, trojno, ratovale u BiH. Isključenje bilo kojeg člana Predsjedništva iz jedinstvene odluke, znači isključenje jednog naroda u BiH.
Zato je četiri puta u Predsjedništvo BiH biran Željko Komšić, biće koje se predstavlja kao Hrvat. Da bi se Hrvati isključili. To je omogućeno nepreciziranjem izbora člana Predsjedništva u Dejtonu, brojnošću muslimana i jalovom politikom Hrvata koji su se borili za „državu BiH“, zajedno sa sarajmuslimanima, koji su ih u ratu uništavali, i poslije rata, umjesto da su se borili za sebe, svoje nadležnosti i svoje teritorije u Federaciji BiH.
Sve je to zanimljiv proces.
One institucije koje nisu mogle da budu muslimanske, rušene su, a one koje su formirane na otetim nadležnostima Republike Srpske, Federacija nikada nije ni mogla postaviti pitanje otetih nadležnosti, posve su muslimanske.
Ljudi u BiH, poslije rata, imali su iluzije. Kao i prije rata.
Izbori za Predsjedništvo BiH obuhvatili su 2.280.000 glasača. Dobijenih glasova, dakle. Alija Izetbegović je dobio 730.000 glasova. Krajišnik, 690.000.
Godine 2018, izbori za Predsjedništvo BiH, privukli su 1.585.000 glasova. Džaferović je dobio 212.000 glasova. Dodik je dobio 368.000 glasova. To je ogroman pad.
Prošli izbori za Predsjedništvo BiH, 2024, imali su izvjesno povećanje.
Pad broja glasova za Predsjedništvo BiH nije samo posljedica pada iluzija. To je posljedica poništavanja Predsjedništva sa muslimanske strane gledanja. Očito je da su muslimani očekivali da to preraste u vrhovno muslimansko tijelo upravljanja cijelom BiH koja bi se zvala Bosna i bila muslimanska. Opstajanje Republike Srpske, uticalo je na to.
Kod Srba je takođe pad, ali je zadržana važnost tog izbora kao znak samostalnosti i državnosti. Stoga se Srpska opirala nekom unutarparlamentarnom izboru članova Predsjedništva, što je bilo u moru unitarističkih ideja.
Treba uzeti u obzir i „vještački broj birača“, koji je funkcionisao odmah poslije rata. Birački spisak je obuhvatao sve, i one kojih nema u BiH, pa su tako dolazili i glasovi.
I danas, prvog septembra, na sceni je rušenje Predsjedništva BiH. U Parlamentarnu skupštinu ide Prijedlog zakona o budžetu, bez kompletne zakonske i ustavne procedure. Šalju ga dva člana Predsjedništva. Oba muslimanska.
Republika Srpska se ne može boriti za ustavnost BiH. Pa ni za ustavnost Predsjedništva. To je postalo nemoguće.
Mora se, u svemu ovome, boriti samo za sebe, za dejtonsku samostalnost, i ne odustajati, jer će to dovesti do mirnog, bogomdanog, rašivanja BiH i propasti unitarizma.
