Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da način na koji se imenuju visoki predstavnici nije propisan dejtonskom procedurom, što je Srpska i osporila, te naglasila da je prošlo vrijeme nametanja rješenja u BiH.
„Ako je nešto propisano, zašto vi očekujete od nas da se pridržavamo, a vi to ne činite samo zbog toga što djelujete na međunarodnoj sceni. Imate more fabrikacija, netačnih izvještaja koje je plasirao i dosadašnji visoki predstavnik i oni prije njega jer su htjeli smišljeno da sakriju prave probleme, a da kao probleme ističu svakoga ko ne misli da država treba da bude centralizovana“, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da se tu krije bošnjačka agenda koja znači centralizaciju u kojoj će neko biti dominantan, a to je bošnjački narod.
„Oni će tu centralizaciju iskoristiti da ta dominacija, koja bi bila etnička, postane kao građanska“, navela je Cvijanovićeva.
Predsjednik Republike je naglasila da je u BiH bila još jedna fabrikacija, ona u vezi sa popisom stanovništva iz 2013. godine do kojeg je trebalo dugo da se dođe, a još duže da se stigne do rezultata.
„Upravo zbog tih podmetanja i lažiranja izmišljen je jedan broj stanovnika BiH, blizu 200.000 ljudi koji nisu trebali da budu popisani i oni su prevagnuli da neko može da priča kako je neki narod dominantan u odnosu na druge“, rekla je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.
Ona je naglasila da je sve ovo laž i da Republika Srpska ne želi da živi u tome, već u ustavnom realitetu, da se dogovaraju i mijenjaju stvari i da postoji saglasnost.
Prema njenim riječima, novi visoki predstavnik dolazi u veoma nepovoljnom političkom momentu i za međunarodno predstavljanje i za neko interno funkcionisanje u BiH.
„Dok god nemate dijalog nemate ni suštinsko opredjeljenje i političku volju da rješavate stvari i onda vam još dođe visoki predstavnik. Njegova uloga je da nešto nametne, ali su prošla vremena kada se to moglo“, rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je ocijenila da vidi šansu u prijedlogu Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN da budu ukinuta bonska ovlaštenja visokog predstavnika u BiH, te naglašava da bi to moglo biti spasavanje bar nekog kredibiliteta stranog faktora u BiH.
Ukoliko bi bila usvojena rusko-kineska rezolucija u Savjetu bezbjednosti UN, istakla je Cvijanovićeva, to bi značilo da se stvari vraćaju u neko očekivano dobro stanje.
„Način na koji dolazi ovaj visoki predstavnik je pogrešan. S druge strane, svjesni smo da je on dejtonska kategorija i tu nema dileme, ali Dejton nije rekao da oni mogu mijenjati Ustav, nametati ustavna rješenja, sankcionisati ljude i ostaviti ih bez osnovnih prava. Oduzme im se radni angažman, dokumenta i oni su nepostojeći i poslije svega nisu imali pravo da se obrate ijednom sudu“, istakla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva smatra da novi visoki predstavnik može samo da se vrati u svoj mandat i da radi što mu on propisuje, a ne da nameće rješenja.
Prema njenim riječima, bošnjačke političke partije „navijaju“ za novog visokog predstavnika Kristijana Šmita što njemu predstavlja ogroman problem jer ga propagira samo jedna strana u BiH.
Prema njenim riječima, suština demokratije je da možete biti pozvani na odgovornost, da vas neko bira i uskrati povjerenje ako nešto niste dobro uradili.
Ona smatra de je politički veoma pogrešno što lider SDA Bakir Izetbegović i ta stranka imaju otpor prema razgovoru.
Cvijanovićeva je dodala da je politički pogrešno i ono što radi opozicija, koja dobija pozive na određene događaje, da iskažu svoje mišljenje, ali se oni „isključe“ umjesto da u institucijama kažu šta nude.
Govoreći o rezolucijama o Srebrenici koje su usvojili parlamenti u Podgorici i Prištini, te ignorisanju srpskih žrtava i stereotipima koji vladaju o Srbima, ona je istakla da proces pomirenja u BiH koči tretman stradalnika i nejednak odnos prema žrtvama u prethodnom ratu od međunarodne zajednice i nametnute agende koja su došle od bošnjačke politike.
Cvijanovićeva ističe da su problem i međunarodni i domaći sudovi pred kojima se mnogi oslobađaju krivice, dok Srbi dobijaju ogromne kazne.
