Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da je ekonomska situacija u BiH u ovoj godini bila dobra, te da svi ključni makroekonomski pokazatelji imaju pozitivne trendove.
Tegeltija je rekao da su pozitivna kretanja bruto domaćeg proizvoda, industrijske proizvodnje, spoljnotrgovinske razmjene, rasta plata i broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, te da je sve to rezultovalo i rastom javnih prihoda.
– Pokazalo se da je naša ekonomija imala puno više živosti i energije nego što smo svi očekivali i kroz krizu oporavka brže prošla – istakao je Tegeltija.
On je izrazio očekivanje da će biti usvojen budžet za 2022. godinu čime će biti omogućen i rast plata zaposlenima u zajedničkim institucijama.
– Evidentno je da zaposleni u zajedničkim institucijama imaju najniže plate u BiH – dodao je Tegeltija.
On je istakao da se protekla godina može posmatrati sa nekoliko aspekata koji su bili jako izazovni za građane BiH.
– Prema mom mišljenju, najizazovni je zdravstveni problem koji je izazvao virus korona. Drugi je ekonomski aspekt. Ne možemo zaobići ni taj politički, koji je ovu godinu, po mnogima, obilježio negativno, sa mnogo teških riječi i izgovorenog onoga što nije trebalo – rekao je Tegeltija za BHT.
Tegeltija je podsjetio da u prva tri mjeseca nije bilo moguće nabaviti vakcine protiv virusa korona te da sada, kada ima dovoljno vakcina, ne postoji velika zainteresovanost građana.
On je rekao da je najvažnije bilo adekvatno odgovoriti na krizu izazvanu pandemijom virusa korona, te da smatra da je uspješno urađen posao, jer su zdravstveni radnici tokom cijele godine imali dovoljno finansijskih sredstava.
– Obezbijedili smo dovoljno vakcina u BiH, tako da ne možemo reći ni u tom dijelu da smo imali nekih poteškoća – naglasio je Tegeltija.
Tegeltija je rekao da je bio siguran da će BiH u ovoj godini dobiti kandidatski status za pridruživanje EU.
– BiH je bila na odličnom putu da ga dobije. Znali smo da je potrebno da ispunimo taj uslov sa četiri sistemska zakona da se usvoje. Kada smo bili na kraju da sve usaglasimo, iz EU su počeli da dolaze neki dodatni uslovi, kao što su izborno zakonodavstvo, kao i određene izmjene Ustava BiH – pojasnio je Tegeltija.
On je rekao da sva politička kriza koja se desila u BiH dolazi od toga da ti zakoni nisu usvojeni u parlamentu, te da je Savjet ministara četiri zakonska rješenja usvojio, od čega su tri upućena u proceduru, dok je četvrti na usaglašavanju sa Venecijanskom komisijom.
– To je neka situacija kojom mi nismo zadovoljni i pridruživanje EU je značajnije usporeno – dodao je Tegeltija.
On je naveo da će kraj 2021. godine biti obilježen još jednom sjednicom Savjeta ministara, koja će biti 43. po redu ove godine.
Forum za Balkan odobrio četiri projekta
Predsjedavajući Savjeta ministara izjavio je da je prema Briselu upućeno 10 projekata u okviru finansijskog investicionog paketa za zapadni Balkan, od kojih je Forum za Balkan odobrio četiri.
– Od ta četiri projekta jedan se odnosi na izgradnju dionice Koridora „Pet ce“ u dužini od 36 kilometara, drugi je rekonstrukcija željezničke pruge od Doboja do Šamca, a treći je izgradnja puta od Foče do Šćepan Polja, dok je četvrti projekat južna gasna interkonekcija na području Posušja – rekao je Tegeltija.
On je dodao da sve te projekte, koji su u različitim fazama realizacije, treba da prati značajna finansijska podrška putem granta EU.
Prema njegovim riječima, na realizaciju ovih projekata ni u kom slučaju neće negativno uticati zaključci Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa učešćem prestavnika Srpske u institucijam BiH.
Tegeltija je naglasio da zvaničnici iz Republike Srpske i on lično neće ugroziti ništa od onoga što se u infrastrukturnom smislu investiciono gradi u BiH.
Odgovarajući na pitanje u vezi sa inicijativom da se BiH uključi u projekat „Otvoreni Balkan“, Tegeltija je rekao da tu nije riječ o „velikoj Srbiji“ ili „velikoj Albaniji“, kao i da mu je žao što ta ideja nema podršku u BiH.
– Projekat „Otvoreni Balkan“ bar za sada je čisto ekonomska integracija koja treba da pruži veliku šansu onim zemljama koji se okupe oko te ideje, a riječ je o tržištu od više od 12 miliona stanovnika – rekao je predsjedavajući Savjeta ministara za BHT.
Tegeltija je naveo da Savjet ministara za Predsjedništvo BiH priprema novu informaciju o ovom pitanju.
On je potvrdio da će mađarski premijer Viktor Orban posjetiti BiH 25. januara, izražavajući žaljenje što neki u BiH pokušavaju da od najavljene podrške Mađarske Republici Srpskoj naprave problem.
– Mislim da Mađarska nije neprijatelj BiH i ne vidim razloga da BiH od bilo koga stvara neprijatelje – rekao je Tegeltija, dodajući da ne želi da komentariše mnoge neosnovane primjedbe pojedinih zvaničnika u BiH u vezi sa Orbanovim odnosom prema BiH.
On je naveo da je rast cijene energenata ozbiljan problem za sve države, pa tako i za BiH, te da se može očekivati i rast inflacije, što će uticati na ekonomski razvoj i projekte u BiH, a pogotovo na životni standard stanovnika, što bi trebalo sanirati porastom plata i penzija.
