Rastući troškovi hrane, ekonomska kriza i sve lošiji životni standard mogli bi da gurnu birače u ruke desnice na evropskim izborima ove godine, što će dodatno uzdrmati političku snagu Brisela, odnosno vrha EU – navodi „Geopolitika“.
U jeku rasta životnih troškova, evropska desnica je napredovala. Đorđa Meloni pobijedila je na izborima u Italiji, a Gert Vilders u Holandiji.
Inflacija, ipak, pada, što evropskim političarima daje nadu da će se ekonomija poboljšati nakon više od godinu dana bez rasta.
Ali, poboljšanja će biti vidljiva tek nakon ljeta, a ne za vrijeme izbora koji će se održati u cijeloj EU za Evropski parlament od 6. do 9. juna.
Skoro tri od četiri stanovnika EU vjeruju da će njihov životni standard pasti ove godine, dok gotovo svaki drugi kaže da se već pogoršao, pokazuje istraživanje „Evrobarometra“.
Oko 37 odsto ankeriranih ima poteškoće da plati račune.
Zatvaranje fabrika sve je češće u automobilskoj industriji, posebno u Njemačkoj. Između novembra prošle i januara ove godine proizvođač auto-dijelova „Boš“ ukinuo je 2.700 radnih mjesta.
„ZF“ je zatvorio pogon koji zapošljava 700 ljudi, a „Kontinental“ najavljuje da će ukinuti na hiljade administrativnih poslova.
Njemačka industrija je pod jakim uticajem visoke cijene energije i pati od električne tranzicije u automobilskoj industriji.
Njemačka je u recesiji od prošle godine, a to utiče na cijelu Evropu. Potrošnja je i dalje slaba zbog visokih cijena.
Istovremeno, rekordno visoke kamatne stope Evropske centralne banke za obuzdavanje inflacije štete ulaganjima i uzrokuju teškoće na tržištu nekretnina.
Ekonomija evrozone stagnirala je na kraju prošle, a stručnjaci misle da će stagnirati i u prvoj polovini ove godine, jer se osjećaju efekti monetarnog „stezanja“, dok fiskalna politika postaje sve restriktivnija.
Francuska je ponovno uvela porez na električnu energiju, što je uzrokovalo
povećanje cijena od skoro deset odsto.
Mjere štednje mogu pogurati ogroman broj građana u ruke „krajnje desnice“, jer se osjećaju napuštenim – strahuju u vladajućim krugovima.
Nekoliko istraživanja pokazuje snažan porast stranaka desnice u EU, koje pripadaju grupi „Identitet i demokratija“.
Ta grupacija uključuje francusko Nacionalno okupljanje Marine le Pen, Alternativu za Njemačku, belgijski (flamanski) „Vlams belang“ i austrijsku desnicu.
„Identitet i demokratija“ mogao bi postati treći klub po broju zastupnika u Evropskom parlamentu i preteći liberalni klub „Obnovimo Evropu“ koji ima sličnu snagu.
Tu je i druga radikalna desna grupa u EU koja raste – „Evropski konzervativci i reformisti“. U njoj su stranka Đorđe Meloni, poljska i španska desnica…
Velika koalicija koja okuplja narodnjake, socijaldemokrate i „Obnovimo Evropu“ trebala bi ostati većina u Evropskom parlamentu, ali će gotovo sigurno biti oslabljena – procjenjuju analitičari.
Evropska desnica već vrši pritisak na institucije EU podržavajući bunt poljoprivrednika.
Ako iz izbora izađe jača, nova desnica će vjerovatno tražiti strožu migrantsku politiku i još više će otežati usvajanje zakona u određenim područjima poput zaštite životne sredine.
Takođe, te stranke ne žele veću integraciju EU – zaključuje „Geopolitika“.
