Dodik: Preci nisu štedili svoj život za slobodu srpskog naroda

6
Foto: Borislav Zdrinja/SRNA

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da su gotovo goloruki srpski preci prije 150 godina u Nevesinju digli ustanak protiv sile koja je dominirala svijetom i Evropom i nisu štedjeli svoj život da bi se borili za slobodu, u kojoj se danas živi u Srpskoj.

Dodik je istakao da je Republika Srpska nastala na bazi slobodarske težnje nevesinjskog ustanka i stradanju svih Srba do formiranja Srpske.

– Našim precima je poslije ustanka bilo teže nego prije, jer su ih proganjali, mučili i ubijali zato što su se suprotstavili snažnoj imperiji – rekao je Dodik na konferenciji za novinare.

On je istakao da će obilježavanju Nevesinjske puške prisustvovati i Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, koji će dan ranije, 5. jula, prisustvovati obilježavanju 33 godine od stradanja Srba u Podrinju.

– Kao predsjednik Republike Srpske učestvovao sam u radu Organizacionog odbora, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. U ime njega, rukovodstva Srbije i Srpske pozivam sve ljude da dođu 6. jula u Nevesinje i da pošljemo poruku da nismo zaboravili naše pretke – naglasio je Dodik.

On je rekao da je u kolektivnom pamćenju Srba u Republici Srpskoj, Srbiji i Crnoj Gori ostala značajna uloga ustanka u Nevesinju i onoga što je slijedilo poslije njega.

Centralna manifestacija obilježavanja 150 godina od Nevesinjske puške biće održana u nedjelju, 6. jula, u Nevesinju.

Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi u opštini Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.

To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Ubrzo je došlo do Berlinskog kongresa 1878. godine kojim su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH.

Druga Nevesinjska puška, poznatija kao Uloški ustanak, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.

Nevesinjska antifašistička puška predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udrežnje kod Nevesinja.