Piše: Ognjen Tadić za banjaluka.net
Na nebu političkog Sarajeva osvanula je još jedna objava Kristijana Šmita. Ponovo je predstavljajući se kao visoki predstavnik objavio „odluku“. Ovaj put ona se odnosi na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine. Narod bi rekao „da đavo više nosi i njega i njegove odluke“, pa da se više i ne osvrćemo na ta pisanja, ali ovaj put Šmit je i samog sebe prevazišao. Prevazišao je čak i onu sramnu objavu iz 2023. godine, kojom je uredio da se za nepoštovanje njegove volje ide u zatvor. Čak ni u njoj nije sebi uzeo za pravo da vrši sudsku vlast, nego je nesretnom Sudu BiH prepustio ponižavajuću dužnost da u 21. vijeku sprovodi srednjovjekovnu kaznenu politiku.
Posljednjom objavom, kojom želi da interveniše na Zakon o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, Kristijan Šmit je djelovao kao vršilac zakonodavne, izvršne i sudske vlasti!
Zakonodavac Šmit
Prema Ustavu BiH jedino Parlamentarna skupština može donositi zakone BiH. Nasuprot takvim ustavnim odredbama Šmit u svojoj objavi, između ostalog, kaže da se u Zakonu o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine član 2, stav (1), tačka j) mijenja tako da ubuduće glasi: „j) Rashodi: predstavljaju umanjenje budžetskih resursa i čine ih, između ostalog: tekući troškovi (plate i naknade za zaposlene, materijalni troškovi i usluge, troškovi osiguranja, bankarske usluge i ugovorene usluge), sva servisiranja duga, kao i servisiranje finansijskih obaveza iz pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka ili pravosnažnih i izvršnih odluka drugih relevantnih tijela, u kojima je Bosna i Hercegovina određena kao dužnik, tekući grantovi, kapitalni izdaci, grantovi dodijeljeni ostalim nivoima vlasti, subvencije i donacije“, a čime je preuzeo nadležnosti zakonodavne vlasti u BiH.
Šmit je svojom objavom obuhvatio i nekoliko drugih članova tog zakona, ali prostor koji ovdje stoji na raspolaganju nije posvećen analizi konkretnih pitanja na koje se njegova objava odnosi, nego tome koje je sve nadležnosti vlasti BiH sebi prigrabio.
Ministar Šmit
Ustav BiH nadležnosti izvršne vlasti BiH locira u Predsjedništvo i Savjet ministara BiH, kao njegov pomoćni organ. Nasuprot takvim ustavnim odredbama Šmit u svojoj objavi, između ostalog, kaže: „Nakon podnošenja specificiranog budžetskog zahtjeva od strane Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine će biti u obavezi da bez odlaganja stavi na raspolaganje zahtijevana sredstva na predmetnim ili namjenskim računima, bez obzira na status postupka usvajanja budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025 godinu. Ukoliko ministar raspodjelu ne izvrši u roku od sedam (7) dana od dana prijema relevantnog zahtjeva, zamjenik ministra će biti u obavezi da izvrši navedenu raspodjelu“, čime je preuzeo nadležnosti izvršne vlasti u BiH naređujući njene odluku suprotno Zakonu o Savjetu ministara BiH i Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave BiH.
Šmit je svojom objavom prisvojio izvršnu vlast i kada su u pitanju nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH, pa čak i nadležnosti nezavisnih tijela Centralne banke BiH i Izborne komsije BiH, a što se detaljnim čitanjem objave jednostavno može vidjeti.
Sudija Šmit
Šmit u svojoj objavi kaže: „Nakon prenosa navedenih sredstava na račun koji dostavi Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, smatraće se da su ova sredstva dostupna predlagaocu izvršenja (Vijadukt et al) i neće se obračunavati niti isplatiti dodatna kamata, u skladu sa ovom Odlukom. Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine će, postupajući s dužnom pažnjom, izvršiti isplatu ovih sredstava bez odlaganja nakon zaprimanja validnog zahtjeva od predlagača izvršenja“, čime Šmit sebi uzima sudske nadležnosti vezane za izvršni postupak u konkretnom predmetu, ureduje ko i kome dostavlja zahtjeve za izvršenje, šta u njima treba da stoji, da li se i kako obračunava kamata itd.
Posebno je interesantan dio u kome Šmit kaže: „Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, Centralna banka Bosne i Hercegovine i BHANSA će odmah preduzeti aktivnosti sa ciljem obustave izvršnih postupaka protiv finansijskih interesa i imovine Bosne i Hercegovine i njenih institucija“, a čime je, između ostalog, Šmit na sebe preuzeo i nadležnosti vezane za zakonsko zastupanje BiH itd.
Putuj Evropo…
Cijeli demokratski svijet poznaje i čuva podjelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, kao ključnu civilizacijsku tekovinu, a u BiH se ona objedinjuje u jednoj ličnosti – strancu Kristijanu Šmitu, koji se uz sve to nelegalno predstavlja kao visoki predstavnik.
Da li uopšte treba napominjati da je sve navedeno suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu? Da li uopšte treba isticati da je sve to u bilo kojoj državi nemoguće i nezamislivo? Da li tražiti bolji primjer od ovoga kao dokaz o potpunom poništenju suvereniteta u BiH?
Nije BiH zatvor u kojem bi Kristijan Šmit bio upravnik, u kojem su konstitutivni narodi sukobljene bande, a entiteti zatvorski spratovi. Niko na svijetu nije zaslužio ovo što Šmit radi, jer to niko nije radio čak ni njegovom narodu Nijemcima zbog odgovornosti za Prvi i Drugi svjetski rat.
