Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je da je najveća zabluda predstavljati Republiku Srpsku kao problem BiH, naglasivši da je ona jedini ustavobranitelj dejtonske BiH iako mnogima to nije jasno ili odlučuju da to ignorišu.
BiH, kaže on, mora da prihvati ono što jeste, umjesto da stalno pokušava da postane nešto drugo, navodeći da nije ni unitarna ni jednonacionalna država, već složena državna zajednica sastavljena od dva entiteta i tri ravnopravna naroda, sviđalo se to nekome ili ne.
– Uspješne složene države ne počivaju na nametanju političke vizije jednih nad drugima, nego na sposobnosti da se međusobno uvažavaju i da ono o čemu se ne slažu rješavaju dogovorom. Zato stalno ističem paritet, konsenzus i podjelu nadležnosti kao osnovne principe funkcionalne BiH kao federalne države – naglasio je Karan.
On je rekao da problem BiH nije njena složenost, nego nastojanja političkog Sarajeva i dijela međunarodne zajednice da se ta složenost poništi.
Karan je ukazao da su političke krize i nastale zbog posmatranja konstitutivnosti naroda, entitetske nadležnosti i njihovih mehanizama zaštite kao smetnje koju treba ukloniti.
– Od nas zavisi u kojoj ćemo grupi biti. Formula postoji i zapisana je u Dejtonskom sporazumu. Potrebna je politička zrelost da svi prihvate paritet, konsenzus i podjelu nadležnosti kao činjenicu, te da BiH može funkcionisati samo kao zajednica u kojoj niko ne pokušava da dominira nad drugim – rekao je Karan za Glas Srpske.
On je naveo da će buduća vlast imati obavezu prema narodu Republike Srpske da očuva institucionalni kapacitet i njenu političku stabilnost, te da nastavi rad na njenom ekonomskom jačanju i međunarodnom pozicioniranju.
Karan je rekao da institucije i Dejtonski sporazum nisu samo osnov stabilnosti Republike Srpske nego i jedini održiv osnov stabilnosti cijele BiH.
– Iza nas je period velikih političkih i institucionalnih pritisaka i upravo se u takvim okolnostima pokazalo koliko je važno da Republika Srpska ima stabilne institucije koje redovno izvršavaju svoje ustavne nadležnosti – istakao je Karan.
On je dodao da su takve institucije najbolja garancija da Srpska može da štiti svoje interese bez obzira na to odakle izazovi dolaze.
Istakao je da izazovi neće nestati, jer je suštinski politički spor u BiH spor između dva koncepta, federalnog, na kojem je zasnovan Dejtonski sporazum, i unitarnog, koji teži koncentraciji moći i odlučivanja u Sarajevu.
– Naš odgovor je politika odgovornosti, odbrane ustava i Dejtona, jer znamo šta su naši interesi, šta su naše dejtonske nadležnosti i gdje su ustavne granice preko kojih se ne može ići – rekao je Karan.
Podsjetio je da je Dejton uspostavio sistem u kojem niko ne može da bude preglasan i u kojem je dogovor preduslov funkcionisanja, da njegova suština počiva na tri principa funkcionalne federalne države, paritetu, konsenzusu i jasnoj podjeli nadležnosti.
– Na takav akt su pristala sva tri konstitutivna naroda i njime su uspostavljeni mehanizmi zaštite i naroda i entiteta. Dejton nema alternativu ako želimo stabilnu i održivu BiH. Pitanje je postoji li spremnost svih aktera da ga zaista primjenjuju, a ne da iz njega uzimaju samo ono što im politički odgovara – rekao je Karan.
Prema njegovim riječima, kada Republika Srpska brani svoje nadležnosti, traži poštovanje pravila na koja su svi pristali i koja su donijela mir.
– Do nas je da na tome istrajemo, ali je i do drugih u BiH, kao i međunarodnih aktera, da prihvate da se trajna stabilnost ne može graditi na nametanju, već samo na dogovoru – naveo je Karan.
Odgovarajući na pitanje o intervencionizmu od strane visokih predstavnika koji je mahom vodio ka unitarizaciji BiH i poništavanju odluka stranaca koje su nastala kao posljedica primjene tzv. bonskih ovlašćenja, Karan je naveo da poništavanje tih akata treba biti institucionalan, pravno utemeljen i odgovoran proces.
On je naveo da su takozvana bonska ovlašćenja korišćena za nametanje zakona, smjene izabranih funkcionera i suštinsku prekompoziciju ustavom utvrđenih nadležnosti, pa se došlo u situaciju da je ustavna struktura BiH značajno mijenjana bez formalne promjene Ustava.
– Naš stav je da Aneks 10 Dejtonskog sporazuma ne daje visokom predstavniku zakonodavna ovlašćenja, a Ustav BiH jasno određuje ko donosi zakone. Suverenitet u BiH pripada narodu i entitetima, a ne stranom činiocu koji se postavlja iznad ustavnog poretka – pojasnio je Karan.
Na pitanje da li Srpska ide u pravom smjeru na spoljnopolitičkom planu, Karan je ocijenio na ona danas vodi vrlo aktivnu i prepoznatljivu politiku međunarodnog pozicioniranja kroz razgovor na osnovu Ustava i Dejtonskog sporazuma.
On je istakao da Republika Srpska razgovara i gradi partnerstva gdje postoji zajednički interes, dok istovremeno jasno i argumentovano štititi svoju ustavnu poziciju i pravo na svoj glas.
Ukazao je na važnost kontakata koje predsjednik Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić ostvaruju sa međunarodnim partnerima.
– Kada se razgovor oslobodi predrasuda, otvara se prostor da se čuju i argumenti koji su godinama bili potiskivani – zaključio je Karan.
