Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić izjavio je Srni da je u potpunosti osposobljen prostor za poslovnu zonu u kojoj bi bila carinska ispostava i da o izboru lokacije očekuju konačan odgovor od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Ćosić je naveo da je kompanija, koja je uređivala prostor bivšeg RAOP-a sa namjerom da bude poslovna zona u kojoj će se nalaziti carinska ispostava UIO, završila posao.
Izrazio je nadu da će se kompanije prijaviti za lokaciju koja će odrediti carinski terminal ako UIO raspiše javni poziv, uz ocjenu da je sadašnja jedna od najboljih jer tu već posluje nekoliko privrednih subjekata, a jedan od njih je „Milšped“, kao najveća regionalna distributerska kompanija.
Prema informacijama koje posjeduje, trenutna lokacija na Sokocu ni na koji način ne zadovoljava postavljene kriterijume, a Ćosić je naveo i da je izdvojena te da vjerovatno odgovara jednom broju privrednih subjekata sa područja te opštine, ali ne i većem broju sa područja grada.
– Bili smo za to da pokušamo da zadržimo dvije lokacije i postojeću na Sokocu i ovdje u Istočnom Novom Sarajevu. Prema tome, i to je jedna od opcija – dodao je Ćosić.
Ćosić je naglasio da on ne odlučuje koja će biti lokacija, već UIO, ali smatra da Istočno Sarajevo zaslužuje barem jednu gdje će se kvalitetno obavljati carinski poslovi koji spadaju u nadležnost carinskog terminala, odnosno carinske ispostave.
– Mi smo grad koji ima potrebu za carinskim terminalom i carinskom ispostavom. Svi dalji administrativni poslovi su u nadležnosti UIO, međutim, nećemo prestati da tražimo da se ovaj posao kod nas završi – ukazao je Ćosić.
Podsjetio je da je poslije Banjaluke i Bijeljine, u Istočnom Sarajevu koncentrisan najveći broj privrednih subjekata, odnosno da je prema zvaničnim statističkim podacima registrovano oko 2.500 kompanija.
On je ukazao da se ubrzavaju privredni tokovi, da raste obim poslovanja kompanija kao i profit, te uvozne i izvozne aktivnosti.
Apelovao je da rukovodstvo UIO što prije raspiše javni poziv i da time omogući lakše i ubrzanije poslovanje privrednim subjektima sa područja grada i šire.
– Istočno Sarajevo graniči sa Sarajevom, kao najvećim administrativnim potrošačkim centrom. Siguran sam da bi dio poslova koje naše kompanije izvoznog i uvoznog carinjenja trenutno obavljaju u FBiH obavljale kompletno u Republici Srpskoj – kaže Ćosić.
On smatra i da bi određen broj kompanija iz FBiH došao da te poslove obavlja u Istočnom Novom Sarajevu, te istakao da bi lociranje carinskog terminala i carinske ispostave u Istočnom Novom Sarajevu dovelo znatan broj kompanija u ovu poslovnu zonu i otvorilo radna mjesta.
Ćosić je naveo da očekuje da UIO u što skorijem roku raspiše javni poziv, izabere lokaciju za carinsku ispostavu, potom organizuje njeno poslovanje i stavi je u funkciju.
