Tadić: Odluka krnjeg Ustavnog suda BiH direktno zadire u ustavno pravo člana Predsjedništva

0
Foto: AA

Pravnik Ognjen Tadić upozorio je da odluka krnjeg Ustavnog suda BiH kojom je prihvaćen zahtjev Denisa Bećirovića povodom veta srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović na imenovanje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika predstavlja novi ozbiljan udar na ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Prema Tadićevim riječima, ovaj put nije sporno samo pitanje omogućavanja protivpravnog izbora članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, već i to što što se direktno zadire u ustavno pravo člana Predsjedništva BiH da pokrene mehanizam zaštite vitalnog interesa entiteta, čime se otvara prostor da sudska volja potisne izričitu ustavnu normu.

– Ustavni sud nije ni autor ni vlasnik Ustava BiH – istakao je Tadić za Srnu i podsjetio da Ustav jasno propisuje postupak zaštite vitalnog interesa entiteta koji pokreće član Predsjedništva BiH kada smatra da je određena odluka destruktivna po vitalni interes entiteta iz kojeg je izabran, a o čemu se dvotrećinskom većinom izjašnjava odgovarajuće enitetsko tijelo.

Mehanizam zaštite vitalnog interesa entiteta, poručio je Tadić, nije politička privilegija ni samovolja Željke Cvijanović, nego ustavno pravo funkcije koju obavlja.

– Na osnovu čega onda krnji Ustavni sud sebi daje prostor da taj postupak obesmisli nametanjem dodatnih ograničenja, ako je već Ustav BiH predvidio da o opravdanosti pokretanja ovog mehanizma odlučuje dvotrećinska većina Narodne skupštine Republike Srpske – upitao je Tadić.

On je dodao da je posebno problematično pitanje osnova nadležnosti Ustavnog suda da postupa po zahtjevu jednog člana Predsjedništva BiH, u ovom slučaju Denisa Bećirovića, kojim se osporava postupanje drugog člana iste institucije.

– Nije dovoljno da se neko pozove na Ustavni sud i zatraži njegovo mišljenje. Nije dovoljno ni da Sud sam sebe proglasi nadležnim. Potrebno je pokazati konkretnu ustavnu odredbu koja mu daje pravo da odlučuje upravo o takvom zahtjevu. Kada takvog osnova nema, onda se ne radi o tumačenju Ustava, nego o neustavnom proširivanju vlastitih ovlašćenja – upozorio je Tadić.

On je konstatovao da institucija koja sama sebi određuje granice nadležnosti bez jasnog ustavnog osnova, a zadužena je da štiti Ustav, prestaje biti garant ustavnosti i postaje problem poštovanja ustavnosti.