Košarac: Civilizacijska razlika između Republike Srpske i FBiH

0
Foto: stasa.kosarac/Instagram

Republika Srpska slavi 21. novembar kao svoj državni praznik, dan kada je parafiran Dejtonski sporazum i uspostavljen mir, a FBiH slavi 1. mart kada je počeo rat, i to je civilizacijska razlika, rekao je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

Košarac je ocijenio da Dejton za Republiku Srpsku nije samo sporazum o miru, već i međunarodna potvrda njenog ustavnog položaja i prava da kroz svoje institucije samostalno odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti.

On je podsjetio da se danas obilježava 31 godina od parafiranja Dejtonskog sporazuma, istorijskog dokumenta kojim je okončan tragični rat u BiH i uspostavljen ustavni i politički okvir njenog poslijeratnog funkcionisanja.

Napomenuo je da Dejtonski sporazum počiva na jasnom dogovoru, BiH je sastavljena od dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda.

On je dodao da taj dogovor nije bio privremeno rješenje niti politički kompromis koji se može mijenjati u skladu sa dnevnopolitičkim ambicijama političkog Sarajeva i pritiscima međunarodnog faktora.

Srpska je, kaže Košarac, svoje mjesto u Dejtonskom sporazumu dobila kao strana u mirovnim pregovorima i kao jedan od dva entiteta koji čine BiH.

– Njen ustavni položaj nije ničiji politički poklon, niti je nešto što zavisi od volje pojedinaca, ambasada ili različitih međunarodnih mešetara – naglasio je Košarac.

Nažalost, istakao je, više od tri decenije nakon uspostavljanja mira, svjedoči se kontinuiranim pokušajima da se odstupi od izvornog Dejtonskog sporazuma.

– Političke ambicije Sarajeva, usmjerene ka centralizaciji i unitarizaciji BiH, uz podršku dijela međunarodnih predstavnika, godinama nastoje da promijene suštinu dogovorenog ustavnog uređenja. U tome im svesrdno pomaže krnji Ustavni sud, koji svojim nakaznim odlukama nepovratno vodi BiH u sunovrat – naveo je on.

Posebno je neprihvatljiva praksa nametanja zakona i političkih odluka od strane neizabranih stranih predstavnika, kojima se, kako je istakao, krše izvorni Dejton i Ustav, zaobilaze domaće institucije i narušava ustavni poredak.

Ukazao je da Srpska ne traži ništa više od onoga što joj pripada po izvornom Dejtonu, ostaje privržena izvornom Dejtonskom sporazumu, njegovom slovu i principima na kojima je zasnovan.

– Srpska ostaje opredijeljena za mir, stabilnost i poštovanje međunarodnog prava. Ali isto tako ostaje odlučna da brani svoj ustavni položaj, nadležnosti, institucije i pravo srpskog naroda da odlučuje o svojoj budućnosti – zaključio je Košarac.