
Poslanička grupa Alternative za Njemačku (AfD) podnijela je poslaničko pitanje u njemačkom Bundestagu u vezi sa ulogom Kristijana Šmita u Bosni i Hercegovini, te zatražila procjenu legitimiteta njegove pozicije u svjetlu nedostatka odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, kao i odbijanja Rusije i Kine da potvrde Šmitovo imenovanje.
U zahtjevu koji su uložili poslanik Jan Venzel Šmit i poslanička grupa AfD-a stoji da je Šmita u maju 2021. godine imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC).
– Međutim, to imenovanje nije potvrđeno od strane Savjeta bezbjednosti UN-a, što, prema mišljenju podnosilaca ovog pitanja, dovodi u sumnju međunarodnopravnu legitimnost njegove funkcije i njegovih odluka. Uprkos tome, Šmit je, prema pravnom shvatanju podnosilaca pitanja, donio više obavezujućih odluka koje duboko zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Podnosioci pitanja imaju ozbiljne sumnje da su ovim odlukama prekoračene nadležnosti predviđene Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma – navodi se.
Zatim slijede pitanja za Saveznu vladu:
- Da li je Savezna vlada formirala stav o međunarodnopravnoj legitimaciji Kristijana Šmita kao Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, s obzirom na nedostatak odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, i ako jeste, kakav je taj stav?
- Koje posljedice Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile potvrditi Kristijana Šmita kao Visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN-a?
- Koje pravno obavezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, Šmit donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on?
- Da li Savezna vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje Visoki predstavnik ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne?
- Kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet Bosne i Hercegovine uslijed ovih mjera?
- Da li je Savezna vlada preduzela korake da se imenovanje Kristijana Šmita potvrdi u Savjetu bezbjednosti UN-a, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije?
- Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja Visokog predstavnika kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način?
- Da li se Savezna vlada bavila pitanjem da li su politički procesi u Bosni i Hercegovini – posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese?
- Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke Visokog predstavnika mogu dovesti do daljnje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav?
- Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje Visokog predstavnika u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, i ako jeste, kakav je taj stav?
- Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je djelovanje Visokog predstavnika vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav?
- Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem Visokog predstavnika, i kakav je taj stav?
- Da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi Visokog predstavnika, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama?
- Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke Visokog predstavnika imaju po ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, i ako jeste, kakav je taj stav?
- Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške od strane EU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu?
- Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla Bosni i Hercegovini u provođenju reformi za integraciju u EU, i ako da, koje?
- Da li Savezna vlada smatra da trenutna uloga Visokog predstavnika doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način?
- Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav utjecaj odluke Visokog predstavnika imaju na zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, i ako jeste, kakav je taj stav?