Piše: Milan Blagojević, profesor ustavnog prava i savjetnik za ustavno-pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH
Osim što nas je htio obmanuti da granica između Republike Srpske i Federacije BiH nije to, već navodno administrativna linija, koju laž demantuje Aneks 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Kristijan Šmit je u isto vrijeme ovih dana javno iznio još jednu neistinu, tvrdeći da navodno, ako se donese zakon o prestanku mandata inostranih sudija u Ustavnom sudu BiH, sadašnje strane sudije u tom sudu ipak ostaju dok svako od njih ne navrši 70 godina.
Koliko je ovo neistina, govori relevantna odredba iz člana 6. stav 1. tačka d) Ustava BiH.
Naime, tom ustavnom odredbom je propisano da Parlamentarna skupština BiH može donijeti zakon „KOJIM ĆE PROPISATI DRUGAČIJI NAČIN IZBORA TROJE SUDIJA KOJE BIRA PREDSJEDNIK EVROPSKOG SUDA ZA LjUDSKA PRAVA“.
Kada Ustav propisuje da se zakonom može urediti drugačiji način izbora stranih sudija, onda to nije samo dispozicija koja se vidi već na prvi pogled, da se može donijeti taj zakon, bez da se mijenja Ustav, već je to i dispozicija, koja se ne vidi na prvi pogled, da taj zakon može da sadrži, bolje rečeno treba da sadrži, i odredbe o prestanku mandata dotadašnjih inostranih sudija, a koja (skrivena) dispozicija se nalazi u riječima „može da uredi DRUGAČIJI NAČIN IZBORA TROJE SUDIJA KOJE BIRA PREDSJEDNIK EVROPSKOG SUDA ZA LjUDSKA PRAVA“.
Jer riječi „DRUGAČIJI izbor“ u sebi sadrže i značenje izbora novih sudija umjesto dotadašnjih stranih sudija, kao i značenje prestanka mandata inostranih sudija trenutkom izbora novih.
U protivnom, riječi DRUGAČIJI NAČIN IZBORA, gube smisao ako bi sada bio donijet zakon, a da se na njegovo stupanje na snagu i na izbor novih sudija mora čekati sve dok i posljednji od sadašnjih troje stranih sudija ne navrši 70 godina, što bi, recimo, u slučaju albanskog sudije Bjankua, koji je rođen 1971. godine, značilo još 18 godina čekanja i kolonijalnog upravljanja nad BiH najmanje još do 2041. godine, koje bi na taj način bilo omogućeno ovom još jednom neistinom Kristijana Šmita.
