Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je danas u Zagrebu da BiH treba da se kreće naprijed, uz traženje lokalnih rješenja, a nikako nametanjima sa strane.
– S obzirom na istoriju BiH ovih 30 godina, odnosno od onoga što je naumljeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i ovoga što danas živimo, vidiljvo je da smo u velikom raskoraku. Raskorak je razlog radi čega je BiH duboko podijeljeno društvo – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Zagrebu, gdje prisustvuje Međunarodnoj konferenciji „30 godina nakon Dejtona, otvaranje puta lokalnm rješenjima“.
Ona je istakla da je BiH krajnje polarizovano društvo u kome nema unutrašnjeg političkog dijaloga.
– Suprotstavljene su vizije konstitutivnih naroda u BiH o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. U takvim okolnostima teško je tražiti rješenja – dodala je Cvijanovićeva.
Ona je navela da je današnja konferencija prilika da budu analizirane određene stvari u BiH.
– Ne mislim da to detaljno možemo uraditi. Mora se pobjeći od scenarija da će ova konferencija biti ona na kojoj se govori o ratu, nego mora biti o miru, jer je Dejtonski sporazumom uspostavljen mir u BiH – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je uspostavljanje mira snažna dimenzija Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Druga snažna dimenzija ovoga sporazuma, jeste činjenica da je njime uspostavljen ustavni i politički sistem u BiH, ali se ovo često izbjegava. Mir nikada nije bio narušen, ali je činjenica da je duboko narušena ustavna strukutra BiH koja je osmišljenja u Dejtonskom sporazumu i zato proističu svi problemi – navela je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, neophodno se odmaći od unilateralnih rješenja koja su suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu da bi BiH imala šansu.
– Ukoliko će BiH nastaviti da živi život u kome će neizabrani stranac nametati rješenja, mijenjati zakone, politizovati sud na šta nema pravo, onda je BiH u velikom problemu i šansa za budućnost se smanjuje – kategorična je Cvijanovićeva.
Ona je navela da se postavlja pitanje da li jedna država može da preživi vliku količinu stranog intervencionizma.
– Postavlja se pitanje da li ćemo iz nečega što je totalno vještačko, preći u novu sferu dogovora. Mislim da bismo to trebali uraditi, ali nisam sigurna da postoji politička svijest u okviru BiH da to bude tako – rekla je Cvijanovićeva.
Ona kaže da je ohrabruje izlaganje ambasadora SAD u Hrvatskoj o situaciji u BiH.
– Ambasadorica se na ovoj konferenciji pozvala na ono što smatra da je velika prekretnica u razvojnom putu BiH, a to je da nema nametanja rješenja, nego da postoji očekivanje da domaći lideri, odnosno predstavnci konstitutivnih naroda dogovore kakvo će biti uređenje u BiH. Ovo je ogroman iskorak, a žalim, što EU nikada nije ovako snažni i hrabro definisala odnos prema BiH – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je Dejtonskim sporazumom definisana federalna struktura u BiH, odnosno visoko decentralizovana država sa visoko autonomnim enititetima.
– Republika Srpska želi da zadrži ovakvu strukturu, a postoji i hrvatska komponenta koja nije zadovoljna pokušajima centralizacije BiH. Oni žele samo da biraju svoje predstavnike i dva od tri naroda u BiH ne žele da stvari budu centralizovane, to nije ni predviđeno Dejtonskim sporazumom. Za razliku od ovovoga bošnjaki predstavnici žele centralizaciju – rekla je Cvijanovićeva.
