Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je Petar Kočić za svoj narod bio mnogo više od pisca, čemu su djelimično doprinijele političke i društvene okolnosti u okupiranoj BiH, a još više lični osjećaj patriotizma i pravdoljubivosti koji su bili njegova najsnažnija ideja vodilja.
Cvijanovićeva je navela da se Petar Kočić, iako je umro mlad, ne dočekavši ni 40. godinu života, svojim bogatim i autentičnim literarnim djelom svrstao u red najvećih srpskih književnika 20. vijeka.
– Okupili smo se danas ovdje, u Stričićima, u čast našeg velikog Kočića koji je slavu svog voljenog, rodnog mjesta pronio daleko iza ovih proplanaka, brda i planina – rekla je Cvijanovićeva u obraćanju na manifestaciji povodom „56. Kočićevog zbora“ u Stričićima na Manjači.
Ona je navela da je Kočić za sobom ostavio Davida Štrpca, Tubu Majstorovića, Simeuna Đaka, Luju, Jablana i mnoge druge živopisne likove, zahvaljujući kojima smo upoznali njegovo Zmijanje, Manjaču, Krajinu, ali i karakter naroda koji na ovom poneblju živi.
– Čovjek svog kraja i roda, kako je Kočića opisao veliki Ivo Andrić, govorio je iz duše srpskog seljaka, ali i cijelog naroda, obespravljenog i pritisnutog stegama austrougarske okupacione uprave. Zbog toga je i ostao upamćen, ne kao političar ili poslanik u Zemaljskom saboru, što uz njega zvuči isuviše formalno, već kao autentični narodni tribun koji je istinski osjećao puls svoga roda, čije su ga sve rane boljele – istakla je Cvijanovićeva.
Beskompromisno se boreći za slobodu i pravdu, još od gimnazijskih dana u Sarajevu, rekla je predsjednik Srpske, Kočić je podnio ogromnu ličnu žrtvu, dijeleći sudbinu svog naroda zapadno od rijeke Drine.
Ona je istakla da je Petar Kočić proganjan, hapšen i zatvaran zbog svog imena, krajiškog prkosa i oštrog pera kojim se suprotstavljao tuđinskoj vlasti.
– I sve vrijeme dok govorim o Kočićevom životu, periodu austrougarske okupacije i borbi srpskog naroda za slobodu, izgleda mi kao da je u BiH vrijeme u tom periodu stalo – ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je, kao nekada Benjamin Kalaj, do juče u Sarajevu sjedio Austrijanac sa diktatorskim ovlaštenjima i neskrivenim antisrpskim raspoloženjem, što je i dokazao pred kraj mandata, nametnuvši zakon kojim se Srbima pokušava oduzeti sloboda misli i izražavanja, pravo na prošlost, sadašnjost i budućnost.
– Ali, postoji i jedna bitna razlika. Danas imamo Republiku Srpsku, za koju smo se teškom mukom izborili i koja je jedini garant opstanka srpskog naroda na ovim prostorima. Imamo slobodu, o kojoj je Kočić sanjao, i ne moramo da je osvajamo, već da je očuvamo – naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je konstatovala da je Republika Srpska odraz naših najsvjetlijih slobodoljubivih težnji, uvjerena da bi Kočić danas bio ponosan na našu i svoju otadžbinu.
– Zbog toga je dužnost svih nas da čuvamo Republiku Srpsku, da je gradimo i budućim generacijama predamo snažniju i razvijeniju nego što je danas. I kada kažem dužnost, mislim na našu djecu, one koji će tek doći, ali i na slavne pretke koji su nam svojom borbom ostavili jasan putokaz i osvijetlili put ka slobodi. Petar Kočić je svakako jedan od njih. Živjela sloboda, živjela Republika Srpska – poručila je Cvijanovićeva.
