Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je Predsjedništvo BiH danas u više navrata prekršilo ustavne i poslovničke procedure prilikom rasprave o imenovanju članova Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika u BiH, a da je kulminacija bilo glasanje nakon što je napustila sjednicu i ostavila je bez kvoruma.
– To više nije samo kršenje procedure. Ovo je jedna hajdučija i to neću dozvoliti. Neće biti odluke u kojoj vi mene preglasavate, jer preglasavate Republiku Srpsku, preglasavate srpski narod koji ima pravo na svoju kulturnu baštinu i da je štiti onako kako želi – rekla je Cvijanovićeva na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu.
Ona je objasnila da je nakon što je napustila sjednicu, na kojoj nije bio ni njen ovlašteni predstavnik, glasano o listi kandidata za članove Komisije sa četiri imena na kojoj nije bilo prijedloga iz Republike Srpske.
– Nema nove komisije. Na snazi je stara dok god ne bude izabrana neka nova, tako što svi imamo pravo da predložimo – rekla je Cvijanovićeva i dodala da će ona člana Komisije iz Republike Srpske predložiti kad završi konsultacije u Srpskoj.
Ona je navela da su procedure prekršene u prvom dijelu rasprave, a da su uništene prilikom glasanja, kojem nisu smjeli pristupiti ako nema kvoruma.
Cvijanovićeva je podsjetila da je pitanje postojanja Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH regulisano Aneksom osam Dejtonskog mirovnog sporazuma i dodala da je predsjedavajući predsjedništva Denis Bećirović danas na nelegalan način htio da završi imenovanje njenih novih članova.
– Naravno da sam morala iskoristiti mehanizme koji su mi na raspolaganju, a to je da se na samoj sjednici proglasi ova odluka destruktivnom po vitalne interese Republike Srpske i da kažem da ću zatražiti zaštitu Narodne skupštine Republike Srpske koja će o ovom pitanju imati glavnu riječ, s obzirom na sve ono što se deševalo, materiju i teme koje smo imali – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je rasprava o ovoj tački dnevnog reda protekla u lošoj atmosferi jer joj Bećirović nije dozvolio da dobije riječ onako je htjela, a nije dozvoljavao ni kolegama iz Sekretarijata da se oglase o tome da je u pitanju pitanje spoljne politike, već je uzurpirao sva prava i ovlaštenja jedne institucije koja je trebalo da bude zajednička.
– Riječ je o osjetljivom pitanju za svaki narod koji živi u BiH. Da nije osjetljivo pitanje ne bi bilo regulisano upravo jednim od aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je predvidio određene procedure u početku, da postoje dva strana člana koje nominuje generalni direktor Uneska, dok ostala tri člana imenuje Predsjedništvo BiH – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je jednom ranijih od odluka Predsjedništva BiH rečeno da Komisiju čine tri člana – jedan iz Republike Srpske i dva iz Federacije BiH, a da stranci više nisu potrebni.
Međutim, navela je Cvijanovićeva, Bećirović je odlučio da se nakon 20 godina ponovo bavi vraćanjem stranaca u Komisiju čime bi omogućio preglasavanje.
– U tome vidimo ogromnu opasnost za Republiku Srpsku. Pitanje je identiteta i zaštite nacionalnog blaga – naglasila je Cvijanovićeva i dodala da će zbog toga već sutra uputiti zahtjev Narodnoj skupštini Republike Srpske za izjašnjenje o ovom pitanju.
Ona je ocijenila da isto kao što neko nju preglasava, onda bi nezakonito preglasavali i člana Komisije iz Srpske, što bi im omogućilo srpsku baštinu proglašavati za bosanskohercegovačku ili još gore prenositi je iz srpskih crkava i manastira u neke druge lokacije ili u neke druge kulturne institucije.
Cvijanovićeva je objasnila da se Predsjedništvo duže od godinu dana bavi pitanjem imenovanja novih članova Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika.
– Pokušavala sam da ukažem da je zadatak Komisije označavanje onih dobara koje treba da dobiju određen statusni simbol, a ne da se bave urbanizmom, građenjem i drugim stvarima kojima su se nastojali baviti – rekla je Cvijanovićeva i dodala da u tom periodu nije bilo saglasnosti u Predsjedništvu, jer je očito postojala namjera da se stranci vrate u njen sastav.
Ona je navela da ni to nije problem, već što se Bećirović stavio na mjesto tumača šta jeste, a šta nije spoljna politika.
– Dakle, ovo pitanje je apsolutno kvalifikovano. Osim što je riječ o nacionalnim dobrima, o stvarima koje su vezane za identitet svakog naroda u BiH, ovo pitanje je vezano po više osnova i za međunarodnu sferu – istakla je Cvijanovićeva.
Prvo, kaže Cvijanovićeva, riječ je o Aneksu osam koji je dio Dejtonskog sporazuma, koji je međunarodni ugovor, a to znači međunarodno pravo.
– Drugo je komunikacija koja se ostvaruje sa stranom organizacijom, o čemu Predsjedništvo odlučuje, a ne pojedinačno jedan član i treće je činjenica da se ubacuju dva strana eksperta koji dolaze iz okrilja Uneska – rekao je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je Bećirović definišući odluku o imenovanju članova Komisije bez usaglašavanja i saglasnosti u Predsjedništvu komunicirao sa Uneskom kako bi dostavili prijedlog za svoja dva člana.
– Dva imena nije nominovao generalni direktor Uneska, već smo u međuvremenu imenovanje dobili iz regionalne kancelarije u Sarajevu – rekla je Cvijanovićeva, ističući da od 2001. godine Unesko ne učesvuje u radu Komisije.
Ona je dodala da je u svemu ovome zaobiđena u potpunosti, a da je na sjednici po diskusiji člana Predsjedništva Željka Komšića shvatila da ni on nije znao za Bećirovićevu višemjesečnu prepisku sa Uneskom.
