Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović je istakla da je Međunarodni forum inovacija u Jerusalimu odlična prilika za sve da se vidi kako mogu da udruže svoje napore, znanje i iskustvo kako bi uspješnije odgovorili na izazove budućnosti – kao što su bolja ekonomija, bolji razvoj, bezbjednost i bolja socijalna kohezija.
– Zadovoljstvo mi je što sam danas ovdje i što imam priliku da zajedno sa ostalim cijenjenim učesnicima i gostima razgovaram o globalnim trendovima iz oblasti inovacija i novih tehnologija – rekla je Cvijanović u obraćanju na Međunarodnom forumu inovacija u Jerusalimu ističući da je to dobra prilika da na ovom važnom mjestu predstavi iskustva i potencijale Republike Srpske.
Ona je istakla da inovacije i nove tehnologije predstavljaju ekonomsku granu 21. vijeka, te da je to nešto što su već svi naučili, svjesni da će od prilagođavanja savremenim trendovima u ovoj oblasti zavisiti ako ne i sam opstanak, onda svakako uspješan i održiv razvoj svake pojedinačne države ili zajednice.
– Za razliku od 20. vijeka, koji je dobrim dijelom bio vijek ubrzane eksploatacije resursa i na tome zasnovanog razvoja, posljednjih decenija jasno vidimo kako se težište sve više pomjera ka znanju i inteligenciji kao ljudskom resursu koji je, za razliku od prirodnih, nepresušan i neprolazan. Upravo tu možemo vidjeti veliku razvojnu šansu relativno malih zemalja i zajednica, kao što je to slučaj i sa Republikom Srpskom – naglasila je predsjednica Srpske.
Iako ne posjeduju velike teritorije i ne obiluju prirodnim resursima poput nekih većih država, Cvijanović je istakla da Republika Srpska posjeduje sjajan ljudski potencijal, najvažniji resurs današnjice, bez kojeg nema ni inovacija, ni novih tehnologija, a samim tim ni dugoročno održivog privrednog razvoja.
– Naravno, zadatak institucija jeste da to prepoznaju i da obezbijede adekvatne uslove i podsticajno okruženje za naučnotehnološki progres i razvoj novih ideja. Da bismo ispunili ove uslove, prije nekoliko godina smo reorganizovali našu Vladu i formirali Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo. Praktično smo na jednom mjestu spojili one resore koji su ključni za podsticanje inovacija i privrednog razvoja kroz upotrebu novih tehnologija – naglasila je Cvijanović.
Ona je naglasila da, u skladu sa potrebama društva, jedan od primarnih ciljeva Ministarstva jeste usklađivanje obrazovne politike sa potrebama tržišta rada, kao i sa globalnim tehnološkim trendovima.
Prema njenim riječima, to podrazumijeva stalno prilagođavanje i sprovođenje reformi obrazovnog sistema koje su kratkoročno bolne, ali svakako dugoročno neizbježne i korisne.
– Potpuno smo svjesni potrebe da se kroz modernizovani proces obrazovanja mladi pripremaju za kontinuirano sticanje znanja i vještina, znajući da će neki od postojećih poslova biti zamijenjeni novim koji će se u međuvremenu pojaviti. To praktično znači da će oni koji tek postaju školarci raditi neke poslove koji u ovom trenutku ne postoje i koji se ne nalaze na današnjem tržištu rada – pojasnila je Cvijanović.
Ona je dodala da je Republika Srpska, s ciljem podsticanja novih ideja i inovativnih aktivnosti, pokrenula nekoliko projekata.
– Jedan od glavnih projekata jeste izgradnja prvog Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci, glavnom gradu Republike Srpske, gdje tamošnji Univerzitet dobija centralnu lokaciju na kojoj će se okupljati studenti, istraživači, mladi naučnici i preduzetnici. Ovo treba da postane pokretač poslovnog društva i razvoja savremenog preduzetništva zasnovanog i vođenog na znanju i novim tehnologijama – naglasila je predsjednica Republike.
Pored toga, podsjetila je ona, u maju ove godine potpisan je Memorandum o razumijevanju sa partnerima iz Izraela s ciljem uspostavljanja Sajber akademije, u okviru koje će studenti iz Republike Srpske biti obučavani za sticanje znanja i vještina iz oblasti kibernetičke bezbjednosti.
– Značaj ovog projekta je u potpunosti opravdan s obzirom na to da statistike pokazuju da je u ovoj godini na globalnom nivou nedostajalo oko 3,5 miliona stručnjaka iz oblasti kibernetičke bezbjednosti, dok na jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije još nedostaje 400.000 stručnjaka – pojasnila je Cvijanović.
Ona je ukazala da je održavanje regionalne političke stabilnosti jedan od preduslova za ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.
– Sve aktivnosti o kojima danas razgovaramo zahtijevaju umrežavanje, interakciju, saradnju i razmjenu znanja, kako na regionalnom tako i na globalnom nivou. Stoga, jedan od prioriteta je da institucije Republike Srpske uživaju u efektima nesmetane saradnje i čvršćih ekonomskih veza unutar BiH i sa nama susjednim zemljama – ocijenila je Cvijanović.
Ona je navela da su sve ove zemlje na putu ka Evropskoj uniji, iako su nejednako udaljene od cilja da postanu zemlje članice.
– Istovremeno, zalažemo se za jaču ekonomsku integraciju Zapadnog Balkana, koji je najbrže rastući region u Evropi. Sa trenutnom stopom rasta, našim potencijalom i kapacitetima u energetskom sektoru, rastućom turističkom industrijom, poboljšanom regionalnom infrastrukturom i mnogim drugim rastućim oblastima uključujući grane zasnovane na novim tehnologijama i inovacijama, privreda zemalja Zapadnog Balkana, koja obuhvata tržište od 20 miliona ljudi, mogla bi postati više nego dvostruko ili čak trostruko veća u narednih deset godina – istakla je predsjednica Republike Srpske.
Stoga, naglasila je ona, regionalne inicijative kao što su Mini Šengen ili „Otvoreni Balkan“ samo će doprinijeti regionalnoj snazi, te značajno doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju svake zemlje u regionu.
– Zato se nadam da nećemo propustiti priliku i dozvoliti da nas neka politička kratkovidost spriječi da isto i ostvarimo. Mislim da je za nas važno da svim potencijalnim investitorima i partnerima iz cijelog svijeta ukažemo na ove činjenice. Ovo je najbolji način da se postepeno dekonstruiše stereotipni imidž Balkana kao trajno nestabilnog regiona neprivlačnog za strane investitore – rekla je Cvijanović u obraćanju na Forumu u Jerusalimu.
Ona je ocijenila da je mnogo posla pred svima i da ništa nije unaprijed zadato.
– Od naše sposobnosti da se nosimo sa izazovima i predrasudama, te da uhvatimo korak sa savremenim ekonomskim trendovima, zavisiće dugoročan razvoj i ekonomska budućnost svih naših zemalja u regionu. Vjerujem da smo lekcije iz teške prošlosti naučili i da ćemo zajedno nastaviti da gradimo bolju i uspješniju budućnost – zaključila je Cvijanović.
Ona je čestitala domaćinima i organizatorima na odličnoj organizaciji ovog sjajnog događaja i zahvalila što su uspjeli da okupe značajan broj učesnika što je bio veliki izazaov s obzirom na globalno složenu pandemijsku situaciju.
U radu ovog međunarodnog forumu, između ostalih, učestvovali su ministar inovacija, nauke i tehnologija Izraela Orit Farkaš Hakoen, ministar odbrane Albanije Niko Peleši i bivši premijer Rumunije Viktor Ponta.
