Da li je 29 prijava zbog nametnutog Inckovog zakona čin zastrašivanja?

56
Foto: Klix.ba

Nemam mamjeru da se odazovem pozivu Tužilaštva BiH – ovako je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odgovorio na informaciju da Tužilaštvo traži njegovo saslušanje.

Među 29 prijava, zbog nametnutog Inckovog zakona o kažnjavanju negiranja genocida i ratnih zločina, i prijava protiv njega.

Svaki građanin koji zbog toga bude uznemiravan biće zaštićen, ponovio je Dodik. Da je neophodna zaštita svih od posljednjeg nametnutog zakona u BiH stav je analitičara, a ustavnih stručnjaka da ne postoji nikakav osnov za primjenu „bonskim ovlašćenjima“ nametnutog zakona.

Jedna od 29 zaprimljenih prijava je i ona protiv Milorada Dodika. Na saopštenje Tužilaštva BiH o bilansu prijava, podnesenih zbog kršenja, „bonskim ovlašćenjima“ nametnitih, odredaba Krivičnog zakona BiH, srpski član Predsjedništva odgovara:

– Ja nemam namjeru ni odazvati se ni njima ni bilo kojem drugom, ali imam namjeru ići u Sarajevo. Baš me interesuje kako će se ponašati. Šta da komentarišem, to govori o tome šta je pravi cilj bio Incka i ovih da dodatno naprave raskol. Mi ne priznajemo taj Sud, ne priznajemo te njihove aktivnosti. Nećemo ih priznati nikada, ako misle da imaju moć da nas hapse i tjeraju op zatvorima onda nek izvole odmah da krenu, dugog načina nema. Svaki građanin Republike Srpske, za koga saznamo da je zbog toga bio uznemiravan, biće zaštićen – istakao je Dodik.

Sve aktivnosti na primjeni, od visokog predstavnika, nametnutog zakona vidi kao nastavak slijeda koji vodi ka raspadu BiH. Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić u informaciji iz Tužilaštva BiH vidi potencijalnu opasnost za svakog građanina Srpske.

– Jer ona je njemu i namijenjena. Ovo što se tiče Dodika i visokih funkcionera i svih nas koji ćemo biti medijski eksponirani je samo alibi za plan – kaže Stevandić.

A plan je, tvrdi Stevandić, otkrio lider SDA Bakir Izetbegović koji je iz Ključa poslao poruku da su, upravo aktivnosti SDA dovele do nametanja izmjena Krivičnog zakona BiH i uvođenja zabrane negiranja genocida. Na njegovo pitanje – hoće li se Tužilaštvo BiH usuditi krenuti na Dodika – odgovorio je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić.

– Ne mogu da se miješam u to šta će da rade neke institucije ili neće, ali ako mislite da je spas u tome što ćete da progonite Milorada Dodika što je rekao šta misli, ja ne mislim da će to biti spas ni za BiH, ni za političku situaciju u BiH – istakao je Vučić.

Među 29 prijavljenih je i novinar Javnog medijskog servisa Radio televizije Republike Srpske i predsjednik Skupštine Udruženja novinara Republike Srpske, Branimir Đuričić i to zbog stava iznesenog na Tviteru.

– Mislim da bi ovako i u ime Udruženja novinara i lično trebali povesti jednu akciju u kojoj bi svi građani Republike Srpske na društvenim mrežama na svojim nalozima trebali objaviti jedan uniforman tekst u kojem pokazujemo da imamo pravo da iskažemo mišljenje o određenim presudama Haškog tribunala pa i o toj o dešavanjima u Srebrenici iz jula 1995. godine – istakao je predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske Danijel Simić.

Upravo to bi, smatra Simić, potpuno obesmislilo rad Tužilaštva i dovelo do neminovnog – ukidanja zakona. Bilo kakva primjena nametnutih odredaba značila bi isključivo pravno nasilje, jasan je profesor ustavnog prava Milan Blagojević, jer kaže, OHR-u ni po unutrašnjem ni po međunarodnom pravu nije dat mandat za nametanje zakona.

– Kada on uprkos tome nameće nešto za šta hoće on da bude zakon onda time eklatantno vrši nasilje nad pravom u BiH, a nasilju se nikako ne smije pribaviti legitimitet. Stoga svako postupanje javnih tužilaca u smislu optuživanja ljudi po ovom tzv. Inckovom zakonu predstavlja eklatantno kršenje ustavnosti i zakonitosti odnosno kraće rečeno vladavine prava u BiH – dodao je Blagojević.

Još od prvog dana nametanja odluke Valentina Incka iz Republike Srpske, ali i iz Srbije stižu upozorenja da bi njeno legitimisanje značilo i odobravanje verbalnog delikta.

– Incko je uveo BiH ustvari u jedan „orvelovski“ totalitarni režim, kakav pretpostavljam da ne postoji nigdje u evropskom svijetu – rekao je istoričar Aleksandar Raković.

Da je Valentin Incko svojom posljednjom odlukom uoči dolaska ostavio BiH u još većoj blokadi od one u kojoj je bila, smatra i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara.

I u svojim izvještajima Savjetu bezbjednosti, kaže, Incko je podržavao jednu stranu.

Podsjetimo, uoči odlaska iz BiH Valentin Incko nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH, što je rezultiralo jedinstvom lidera svih stranaka u Republici Srpskoj i posebnom sjednicom Narodne skupštine na kojoj su usvojena dva akta – Zakon o nesprovođenju odluke visokog predstavnika i izmjene Krivičnog zakonika kojima se zabranjuje nazivanje Republike Srpske ili njenih naroda genocidnim i agresorskim.