Dejtonska BiH preživjela prošlu godinu, hoće li i ovu?

13
Foto: AP/Amel Emrić

Neustavno Tužilaštvo BiH pati od visokog pritiska, koji, prema receptu nelegalnog visokog predstavnika, pokušava da snizi podizanjem optužnica protiv zvaničnika Republike Srpske samo zbog toga što rade u interesu svoje zemlje i svog naroda.

Piše: Milorad Gutalj

Dejtonska BiH preživjela je nekako i 2025. godinu, ali sa nasljeđenim hroničnim bolestima u zajedničkim organima koje se neće moći izliječiti sve dok u ovoj zemlji nezakonito boravi i odlučuje stranac Kristijan Šmit.

Nelegitiminom Kristijanu, nažalost, u odlučivanju u ovoj zemlji svesrdno služi krnji Ustavni sud, u kojem su i dalje sudije stranci, te neustavne sarajevske pravosudne ustanove i bošnjačke političke stranke, koje je stavio pod svoje okupatorsko-protektorske skute.

Metastaza, koju su u dejtonsko tkivo BiH postepeno ubrizgavali visoki predstavnici, nelegalni Šmit je doveo do stadijuma raspadanja bez nade oporavka sve dok ne ode nepozvani.

Dok nelegalni i samozvani Šmit boravi u ovoj zemlji, i drugi zajednički organi u BiH, rečeno medicinskim rječnikom, poprimaju razne obilke bolesti koje se prenose na druge donekle još zdrave organe.

Medicinska analiza zajedničkih organa

Krnji i strani Ustavni sud BiH podsjeća na leukemiju, koja se širi krvotokom postepeno obuzimajući cijeli organizam.

Sud BiH, neustavni, primjenjuje Šmitovu „terapiju“ i ubrzava proces metastaze u zajednici Srba, Hrvata i Bošnjaka.

Neustavno Tužilaštvo BiH pati od visokog pritiska, koji, prema receptu nelegalnog visokog predstavnika, pokušava da snizi podizanjem optužnica protiv zvaničnika Republike Srpske samo zbog toga što rade po Ustavu i interesu svoje zemlje i svog naroda.

Parlamentarna skupština BiH, moguće, pati od sinusa jer od glavobolje ne može razumno da razmišlja zbog uticaja zapadnih ambasada i nelegalnog Šmita na pojedne parlamentarne stranke u donošenju odluka, preporuka i zakona.

Savjet ministara je davno preživio srčani udar i održava se na aparatima, razapet između izvornog Dejtonskog sporazuma i želje bošnjačkih unitarista da urede BiH prema svom vanustavnom modelu.

Centralna izborna komisija (CIK), kao pomoćni organ nelegalnog Šmita, pati istovremeno od depresije i straha da li će uspjeti da udovolji svim Kristijanovim željama, zahtjevima i naredbama koje su umjerene protiv rukovodstva Republike Srpske, imajući u vidu nametnute prijevremene predsjedničke izbore u Srpskoj.

Nelegalni Šmit je na to obavezao CIK nametnutom odlukom da se „neće moći mijenjati sastav CIK-a dok im ne istekne sedmogodišnji mandat na koji su imenovani“. Prilično depresivno za članove pomoćnog organa, koji, ako ne budu poštovali Šmita i njegove odluke, neće dočekati kraj mandata.

Predsjedništvo BiH, koje je trebalo da štiti ravnopravnost i ustavnost ove zemlje, podijelilo se na bošnjačko dvojstvo koje boluje od kompleksa više vrijednosti sa željom da ovlada cijelom BiH bez Republike Srpske i Federacije BiH, dok je srpski član Predsjedništva ostao na poziciji zaštite Ustava i Dejtonskog sporazuma.

I ostali zajednički organi i agencije BiH njeguju u svom radu sindrom mržnje kojim doprinose komplikovanju odnosa i podizanju tenzija u ovoj zemlji do nivoa raspada.

Sa ovakvim paralizovanim zajedničkim organima, bosanski pacijent dugo će bolovati jer protektor jednoj polovini BiH, odnosno Federaciji BiH, obećava, a Republici Srpskoj uskraćuje pravo na Ustav.

Da bi izbjegla sindrom zajedničkih organa, Republika Srpska traži način da izađe iz bh. bolesnog tkiva i gradi svoju budućnost na zdravim osnovama važećeg dejtonskog Ustava.