Na sastanku sa predstavnicima vlasti na nivou BiH, postignuta je saglasnost oko mnogih pitanja. Najvažnije je da se ono što je dogovoreno o Izbornom zakonu i implementira, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
– Predloženo je je da se u Domu naroda glasa protiv ovog predloženog zakona i da se isti vrati u redovnu proceduru. Takođe, predloženo je da cenzus iznosi četiri odsto za lokalne izbore, a za opšte da cenzus bude postavljen na pet odsto – istakao je Dodik.
Naveo je da mandat pripada stranci, da izborne liste budu zatvorene i da se ukidaju preferencije.
– Za one koji odu iz izvršne funkcije, mogu se vratiti u zakonodavne organe. Predloženo je obavezno glasanje svih državljana BiH, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond s isključivom namjenom da se podrži obrazovanje – naglasio je Dodik.
Istakao je da se Interesorna grupa već dugo bavi izborima, tako da je „to već spremljeno i trebaju da se ugrade stvari o kojima smo razgovarali“.
Istakao je da su Elmedin Konaković i Nermin Nikšić korektno interpretirali rezultate dogovora.
– Žao mi je što je to procurilo u javnost. Ja sam kako je to uobičajeno sačinio pregled stavova i dostavio partnerima u FBiH. Nažalost, to je pojavilo kod njih u medijima i oni sad pokušavaju da to tematizuju ali kao što vidite, reakcije „trojke“ su gotovo identične od svega toga što je rečeno – rekao je Dodik i zahvalio se na korektnom odnosu na sastanku.
– To je bio jedan od produktivnijih sastanaka i sada je potrebno da se implementira ono što je dogovoreno – rekao je Dodik.
Podsjećamo, juče su predstavnici vlasti na nivou BiH održali sastanak na kojem su prisustvovali Milorad Dodik (SNSD), Radovan Višković (SNSD), Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), Dragan Čović (HDZ BiH) i šefovi stranaka „trojke“ Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS).
Nacrt dokumenta sa sastanka SNSD-a, HDZ-a BiH i „trojke“
Datum pregovora EU-BiH
Predloženo je da se od Evropske komisije traži tačan, precizan datum za početak pregovora EU–BiH.
Izborni zakon BiH
Predloženo je je da se u Domu naroda glasa protiv ovog predloženog zakona i da se isti vrati u redovnu proceduru. Takođe, predloženo je da cenzus iznosi četiri odsto za lokalne izbore, a za opšte da cenzus bude postavljen na pet odsto;
Mandat pripada stranci, izborne liste da budu zatvorene i ukidaju se preferencije. Za one koji odu iz izvršne funkcije, mogu se vratiti u zakonodavne organe.
Predloženo je obavezno glasanje svih državljana BiH, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond s isključivom namjenom da se podrži obrazovanje.
Izbor članova Predsjedništva BiH: prijedlog je da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava FBiH, za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ-a BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama može se definisati da se iz Republike Srpske bira „Srbin i ostali“, isto tako da se definiše i u FBiH, kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani.
Obezbijediti softver za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića. Prvo ide glasačka kutija pa skener, zbog zaštite privatnosti. Ako bude odstupanja broja izdatih listića i broja glasova, ponovo će se brojati; ako opet bude nepravilnosti, izbori se ponavljaju, birački odbori se mijenjaju i uz to će se predvidjeti da budu krivično odgovorni.
Članovi biračkih odbora
Razgovarali su o izboru nove Centralne izborne komisije BiH. Potrebno je uvažiti iskustva izbora u susjednim zemljama (Srbija). Nije prihvaćen prijedlog da CIK bira članove, a pogotovo predsjednike biračkih odbora.
Sve oko Izbornog zakona završiti do kraja drugog mjeseca u Parlamentu BiH; Lider HDZ-a BiH Dragan Čović da do ponedjeljka dostavi nacrt svim stranama.
Ustavni sud BiH
Do kraja aprila usvojiti reformu Ustavnog suda BiH na način da dvoje sudija bira Republika Srpska, četvoro sudija bira FBiH, a troje sudija da se bira u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Dogovoreno je da se do kraja aprila donese Zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH.
Budžet BiH
Okvir je isti što se tiče izvornih prihoda + 40 miliona KM koje dolaze iz dobiti Centralne banke BiH. Ne diraju se prihodi od PDV-a i ostaju na istom nivou.
Vezano za Ekonomski program reformi predloženo je da Vlada Republike Srpske i Vlada FBiH dostave svoje strategije i da Savjet ministara BiH dostavi ono što njima pripada te da se to, bez izmjena, objedini u jedan dokument.
Fiskalni savjet BiH zakazati za utorak.
Neraspoređena sredstva
Od akciza su prikupljena gotovo 254 miliona KM. Predloženo je da se taj iznos sredstava dijeli 36 odsto za Republiku Srpsku, a 64 odsto FBiH. Ostaje i dalje 10 posto sredstava za poravnanje u narednom periodu, a 90 odsto sredstava se distribuiše na dosadašnji način.
Sredstva RAK-a, prikupljeno je 37 miliona KM. Od tog iznosa 10 miliona KM ide za medije (40 posto BHT, 30 posto za medije u Republici Srpskoj i 30 posto za medije u FBiH, uplaćuje se vladama da dalje raspoređuju); Iznos od 27 miliona KM se dijeli tako što se prvo izračuna koliko mora ostati Ministarstvu komunikacija i transporta u Savjetu ministara, a ostalo će se prebaciti entitetima za projekte.
Elektroprenos BiH, novu skupštinu zakazati za 5. februar 2024. godine i na toj skupštini usvojiti plan investicija, postavljenje upravnih odbora, izvršnih direktora i generalnog direktora u statusu v.d.-a i raspisati konkurse za te funkcije.
Zakon o Sudu BiH
U Zakonu o Sudu BiH, u prelaznim i završnim odredbama, definisati tačan datum početka rada Apelacionog vijeća.
Nije dogovoreno da Zakon ide, jer ostaje i dalje neslaganje sa sjedištem Apelacionog vijeća.
Naglasiti da Sud BiH odlučuje po zakonima koje donosi Parlamentarna skupština BiH.
Napomena: Čitav ovaj paket dogovora će biti moguće održati samo pod uslovom neuplitanja stranaca.
