Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otvorio je danas u Banjaluci izložbu posvećenu bivšem potpredsjedniku Srpske Nikoli Koljeviću, čiji je autor istoričar Ostoja Railić, te naglasio da se i ovim događajem čuvaju od zaborava temelji Srpske i nosioci ideje o njenom stvaranju.
– Ljudi poput Koljevića su sa jasnim nacionalnim opredijeljenjem koji su mogli da preuzmu vođstvo kada je to bilo potrebno – rekao je Dodik u obraćanju u Muzeju Republike Srpske, gdje je otvorio izložbu „Putevi profesora, stvaraoca i državotvorca: profesor doktor Nikola Koljević (1936-1997) – čiji je pokrovitelj.
Dodik kaže da se Srbi na ovim prostorima trebaju nastaviti boriti za slobodu, što je činio i Koljević.
On je naveo da je ovo izložba o jednom od vodećih ljudi koji je svoj komoditet podredio nacionalnoj i narodnoj ideji Srba na ovim prostorima.
– Srbi u Srpskoj imaju vlast, teritoriju i volju naroda za postojanjem Republike što ne može niko da ospori. Nikada ne smijemo napustiti ideju nacionalnog i državnog ujedinjenja. Želimo da i ovakva svjedočenja o prošlim vremenima dovedu do stabilne Srpske, a nju vole nove generacije, ali i vlast i opozicija. U Srpskoj sigurno živi dominantna masa ljudi privrženih opstanku i razvoju Srpske, njenom trajanju i opstanku… Koljevićevo djelo živi u nama – rekao je Dodik.
Izložbi su prisustvovali direktor Muzeja Davor Strika, članovi porodice Koljevića, predstavnici javnog, političkog, crkvenog i društvenog života Srpske i Banjaluke, te ostali brojni poštovaoci njegovog rada i djela.
Strika je rekao da je cilj Muzeja i borba za očuvanje istorije i promovisanje tradicije i kulture Republike Srpske, o čemu govori i ova izložba o ljudima, poput Koljevića koji su važni za stvaranje Srpske.
Istoričar Goran Latinović je u obraćanju rekao da je i izložba o Koljeviću važna za njegovanje kulture pamćenja o istoriji i stvaranju Republike Srpske.
– Državnička djelatnost Koljevića je bila neraskidivo vezana za stvaranje Srpske čiji je bio potpredsjednik – rekao je Latinović.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je rekao da je profesor Nikola Koljević iza sebe ostavio veliki amanet, zavještanje i putokaz generacijama koje dolaze, a to je da rade na očuvanju Srpske i njenom razvoju.
Kćerka Nikole Koljevića Bogdana zahvalila je svima u Srpskoj, a pogotovo institucijama, za organizaciju izložbe o njenom ocu koja bi trebalo da bude podsticaj za srpsko sabiranje i okupljanje.
Ona je dodala da su izložbe poput ove bitne za njegovanje kulture sjećanja i za srpsko nacionalno biće u cjelini.
Autor izložbe i viši kustos za istoriju Srpske u Muzeju Srpske Ostoja Railić je rekao da je Nikola Koljević bio primjer morala i dosljednosti u političkom radu.
On je rekao da bi trebalo raditi na tome da se po Koljeviću nazivaju i ulice u lokalnim zajednicama u Srpskoj.
Posjetiocima su predstavljena 83 predmeta i dokumenta i 27 fotografija, među kojima su dva ordena Srpske – Orden Republike Srpske na lenti i Orden Njegoša prvog reda.
Građa izložbe predstavlja značajan istorijski izvor, ne samo za proučavanje ličnosti i djela Nikole Koljevića, već i ostalih segmenata istorije Republike Srpske.
Riječ je o artefaktima koji su u fundusu Muzeja Republike Srpske, a koje je ovoj ustanovi poklonila porodica Koljević.
Nikola Koljević rođen je 1936. godine u Banjaluci u uglednoj trgovačkoj porodici. Diplomirao je teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je i doktorirao.
Koljević je bio univerzitetski profesor, prevodilac i esejista. Važio je za jednog od najcjenjenijih poznavalaca Šekspira u bivšoj SFRJ.
Na prvim višestranačkim izborima 1990. godine Koljević je izabran za srpskog člana Predsjedništva SR BiH, a od aprila 1992. bio je potpredsjednik Republike Srpske. Na toj funkciji je ostao sve do prvih poslijeratnih izbora.
Sahranjen je u porodičnoj grobnici u Banjaluci.
