Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je bilo posebno značajno prisustvo delegacije Srpske na proslavi Dana pobjede u Moskvi s obzirom da su tu bili brojni svjetski lideri jer se sa mnogima od njih susreo, a jedan od bitnih razgovora bio je sa kineskim predsjednikom Si Đipingom.
Dodik je istakao da je Dan pobjede pod udarom revizije sa Zapada koji želi da to skrajne, učini nedostojnim, a najvažnija činjenica je da je njegovim obilježavanjem u Moskvi na značajan način rehabilitovan s obzirom na prisustvo lidera poput predsjednika Kine, Vijetnama, Brazila, Srbije, premijera Slovačke.
– I ako postoji značaj to je upravo činjenica da smo dio tog obilježavanja, na svim sastancima gdje su učestvovali drugi lideri, bili smo i mi prisutni, to je bila prilika da se sretnem sa mnogima od njih – rekao je Dodik u zajedničkom intervju za Srnu, RTRS i ATV u Moskvi.
Brazilski predsjednik želi da bolje upozna region
On je naveo da je prilikom susreta sa brazilskim predsjednikom saznao da on zna o procesu raspada bivše Jugoslavije i da je želio da kroz kontakt bolje upozna region.
– To svakako govori o tome da smo uspjeli da na dnevni red postavimo i takve neke teme – kaže Dodik.
Naglasio je da je razgovor sa Đipingom trajao i da su prošli tri najvažnija pitanja za Srpsku.
Zahvalnost kineskom predsjedniku za inicijativu „Pojas i put“ i razumijevanje
Zahvalio je kineskom predsjedniku za inicijativu „Pojas i put“ koja je omogućila da Republika Srpska ima prvu investiciju te platforme, a to je izgradnja termoelektrane u Stanarima u kojoj je kompletno obezbijeđeno finansiranje od Kineza, a važno je i to da je obezbijeđena tehnologija.
On je naveo da je sve to pokazalo i sposobnost Republike Srpske da bude dio pravno-formalne logistike za izgradnju jedne takve elektrane.
– Ljudi obično ne razumju koliko je to teško, budući da nikada ranije nije bilo planirano da se gradi termoelektrana u Stanarima – naveo je Dodik.
Drugo pitanje o kojem je razgovarao sa kineskim predsjednikom odnosilo se na aktuelne projekti, izgradnju auto-puteva, energetiku budući da Kinezi rade na sistemu Bistrica tri hidroelektrane.
– Dogovoramo sa njihovim kompanijama izgradnju auto-puteva, od Prijedora do Banjaluke, te poveznice od Modriče do Vukosavlja, pa od Modriče do Brčko distrikta i od distrikta do Bijeljine – rekao je Dodik.
Srpska, kaže, ne stoji, te smatra da je već u završnici, što se vidi iz razgovora sa kompanijom koja treba da definiše svoje uslove izgradnje brze saobraćajnice od Trebinja preko Bileće dalje prema Foči i do Višegrada, kao i od Bijeljine do Zvornike i dalje do Istočnog Sarajeva.
– To su naši planovi i sve te dionice se rješavaju. Najteža je priča od Višegrada do Istočnog Sarajeva putem sporazuma koji smo napravili sa Turskom. Federalna strana potpuno nekonzistentna, odustala je od ovog puta, uvijek tvrdi da je u tome, ali ništa nisu učinili tako da ne znam kako će izgledati, ali nećemo dugo čekati – rekao je Dodik.
On je dodao da je ovo bila prilika da kaže predsjedniku Kine da se stvari dobro odvijaju i da želi podrušku u tom pogledu.
Jedno od najvažnijih pitanja zbog kojeg je razgovor sa kineskim predsjednikom bio važan jeste pitanje kineskog rada na globalnom niovu, institucionalno gledano to je Savjet bezbjednosti UN.
Ukazao je da je Kina ta koja je razumjela, nije bila aktivan faktor u kreiranju Dejtonskog sporazuma, ali jeste kao stalna članica Savjeta bezbjednosti razumjela o čemu se radi.
– Ona primarno brani međunarodno pravo i prepoznala je da se radi o kršenju međunarodnog prava jer su bez procedure pokušali da imenuju Šmita a sada se dosljedno ponašaju, ako neko nije imenovan u Savjetu bezbjednosti ne može ni da podnosi izvještaj – kaže Dodik i dodao da zapadnjacima to sve može.
Naglasio je da malo ljudi primjećuje da se tu ipak desila ozbiljna promjena.
– Ostale su Kina i Rusija koje su pokazale dokle su spremne da idu u poštovanju međunarodnog prava pa su napustile sjednicu da bi poručile da ne žele da slušaju izmišljenog tipa koji podnosi neki izvještaj. Na zapadnoj strani su od stalnih članica ostale Francuska i Britanija – zaključio je Dodik.
