Nekadašnji predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Dragan Kalinić izjavio je da se posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zbog značaja i okolnosti u kojima će biti održana može uporediti sa prvom Skupštinom srpskog naroda u BiH prije 30 godina.
– Tada su tzv. građanski Srbi zajedno sa nacionalno osvješćenim Srbima stali pod jedan krov i jasno rekli „ne“ nadglasavanju, domaćem i inostranom diktatu i spriječili da budemo politički apatridi u ovoj zemlji – istakao je Kalinić.
On je podsjetio da je poslanička grupa u tadašnjoj Skupštini BiH u oktobru 1991. odbila da podrži Deklaraciju o nezavisnosti BiH, koja je zapravo bila priprema za otcjepljenje ove republike od Jugoslavije.
– Tokom glasanja srpski poslanici su bili nadglasani. Poslanici SDS i SPO, kao i jedan broj reformista, među kojima je bio i Milorad Dodik, izašli smo i formirali Skupštinu srpskog naroda u BiH, koja je januara 1992. proglasila Republiku Srpsku. Danas sam ponosan što sam u tome dao i svoj mali doprinos, naravno i radostan što je Srpska uprkos svemu opstala i nastavlja, koliko god je drugi osporavali, već 30 godina da živi na ovim prostorima – rekao je Kalinić za „Kanadski Srbobran“.
On je istakao da su pritisci na Srpsku od njenog nastanka do danas neprestani, kako iz Sarajeva tako i od pojedinih predstavnika međunarodne zajednice.
– Nikada nismo bili bez pritisaka. Oni koji nas ne vole smatrali su nas nužnim zlom. U ratu smo trpjeli i vojne i političke pritiske, a kroz sankcije i prema Republici i prema lokalnim zajednicama, i ekonomske. Na kraju rata dobili smo i sankcije od Srbije što je slomilo srca mnogih naših ljudi. Naučili smo, ipak, lekciju da moramo unutar sebe mobilisati snagu, pamet i snalažljivost da kao narod opstanemo i sačuvamo Republiku.
To je znalo rukovodstvo Srpske da postigne u vrlo teškim, ratnim vremenima, šta god o tome kritički mislili. Održali smo se, pored ostalog i zato jer smo bili jedinstveni, jer smo bili spremni da dijelimo svoju sudbinu sa sudbinom naroda i da opšti interes izdignemo iznad pojedinačnog. To bi trebalo da nam bude nauk i u ovim vremenima, koja su u političkom pogledu teška i ravna iskušenjima iz rata – istakao je Kalinić.
On je rekao da nema dana bez pritisaka iznutra i izvana, ali da sada Republika Srpska ima Milorada Dodika i vladajuću koaliciju koju predvodi SNSD i nepristajanje u kontinuitetu na diktat međunarodnih protektora.
– Imate jednu drugačiju konstelaciju odnosa i na globalnom i na regionalnom planu tako da ono što je moglo proći ranije „šapatom“ danas jednostavno ne prolazi, pa kolika god bila, i na ličnom planu, cijena tog otpora – dodao je Kalinić.
Na pitanje kako komentariše period rada Milorada Dodika kao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, s obzirom na činjenicu da je prvi koji je načeo niz tema i to veoma bitnih za Srpsku, ali i budućnost BiH, Kalinić je rekao da je Dodik bez sumnje uradio dobar posao.
Prema njegovim riječima, Dodik je iznošenjem neprijatne istine o stvarnom političkom stanju u ovoj zemlji ogolio pogubnu ulogu međunarodnih staratelja, OHR i nekih ambasada.
– Sa pozicije predsjedavajućeg Dodik je iskoristio mnoge prilike da prije svega razotkrije pogubnost politike tzv. „duha Dejtona“ na kojoj još od njegovog potpisivanja jašu dijelovi međunarodne zajednice i frustrirana bošnjačka politička elita. I to je Dodik bez zadrške uradio ne samo pred očima domaće javnosti nego i na skupovima zemalja regiona, ali i pred Savjetom bezbjednosti UN – naglasio je Kalinić.
On je naveo da je na inicijativu Dodika i vladajuće koalicije ponuđena alternativa ovom međunarodnom intervencionizmu tj. da o budućnosti BiH na ravnopravnoj osnovi razgovaraju legitimni predstavnici sva tri konstitutivna naroda i međusobne odnose uređuju kroz demokratske institucije vraćajući u život principe izvornog Dejtona.
– Ako ovo ne ide, jasno je da dva naroda nikada neće pristati zarad floskule o građanskoj državi na dominaciju većinskog naroda i da imaju pravo da na miran način izaberu sopstveni put u budućnost. Dodik je na inteligentan način, upravo sa pozicije predsjedavajućeg, vratio u igru „uspavano“ hrvatsko nacionalno pitanje u BiH bez čijeg dugoročnog rješavanja teško da će biti mirne i stabilne BiH – dodao je Kalinić.
Takođe, naglasio je on, Dodik je uspio da učvrsti i još više razvije odnose sa državama u regionu.
– Odnosi sa Rusijom i Kinom su stabilizovani i unapređuju se na bazi međusobnog, pa i ličnog uvažavanja. Mislim da polako prestaju na nas gledati u crno-bijelim bojama i da će na kraju ispoljiti potrebnu strpljivost kako bi razriješili bosanski Gordijev čvor – rekao je Kalinić.
On je rekao da će aktuelni predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić, prije bilo kakvih njemu omiljenih napada na Srpsku i njeno rukovodstvo, morati da dobro razmisli zašto je u dvije susjedne zemlje i formalno i stvarno persona non grata i kako da riješi taj „državnički“ problem.
Na pitanje da li BiH ima uopšte budućnosti, Kalinić je odgovorio da njena budućnost zavisi od mnogo čega.
– Ovog trenutka od OHR-a, Ustavnog suda u kojem Srbe preglasavaju uz pomoć inostranih sudija, od raznih stranaca infiltriranih u bezbjednosne i druge službe. Milorad Dodik, Željka Cvijanović i Narodna skupština Republike Srpske ponudili su platformu drugom entitetu i političkim predstavnicima druga dva konstitutivna naroda da između sebe, bez stranog uplitanja, razgovaraju o sadašnjim problemima i budućnosti BiH – rekao je Kalinić.
On smatra da će budućnost BiH odrediti činjenica u kojoj mjeri i na koji način je moguć povratak na izvorni Dejton da bi se otklonila bilo kakva mogućnost dalje unitarizacije a to znači dominacije većinskog naroda pod floskulom da je građansko bitnije i starije od nacionalnog.
– Dakle, BiH može ostati cijela, ali (nije paradoks) iz tri ravnopravna dijela i da tako bude komforna za svaki njen konstitutivni narod, a ako to ne ide, ako se to pokušava izbjeći međunarodno pravo poznaje alternative koje se mogu realizovati na miran način, jer nijedan narod u BiH nema pravo da drži tapiju nad slobodom i budućnosti drugog naroda. Da se to poštovalo prije 30 godina rat sa svim tragičnim posljedicama mogao se izbjeći – istakao je Kalinić.
Govoreći o značaju saradnje sa srpskom dijasporom i da li se ona više treba uključiti u dešavanja u Srpskoj, Kalinić je ocijenio da je srpska dijaspora naše blago i da ni iz daleka nisu iskorišteni njeni potencijali i pomoć koju je spremna da pruži u izgradnji i napretku Srpske.
– Bilo bi poželjno da Vlada ima jedno interresorno koordinaciono tijelo koje će materijalizovati spremnost dijaspore da i dalje bude na raspolaganju našem narodu u Srpskoj. Ali, potrebno je mnogo transparentnije objasniti potencijalnim investitorima iz dijaspore da će ovdje kod nas njihov novac i njihovi projekti imati ne samo političku podršku već i punu pravnu sigurnost. Mnogi narodi u ovome regionu drže do svoje dijaspore, intenzivno je uključuju u svoje razvojne projekte. To bi trebalo da bude pouka i za nas – rekao je Kalinić.
