Libertarijanski kandidat Džo Džorgensen uzela je neke od ključnih glasova u državama gdje se vodi najžešća borba između Donalda Trampa i Džoa Bajdena, a izbore u SAD nazvala „pozivom na uzbunu“.
U trci za Bijelu kuću ne postoji takmac za treće mjesto, ali je Džo Džorgensen uspijela da osvoji više od 1.600.000 ili gotovo 1,1 odsto nacionalnih glasova.
Profesorka psihologije na Univerzitetu Klemson i kandidatkinja Libertarijanske stranke pažnju je privukla nakon što su stigli rezultati za Vinskonsin. Džo Džorgensen je u toj državi osvojila više od 34.000 glasova.
Pobjedu je odnio demokrata Džo Bajden, a Donald Tramp je ostao „kratak“ za 20.000 glasova. Mnogi vjeruju da su ti glasovi otišli upravo Džo Džorgensen.
– Treći glasači nisu krivi za gubitak republikanaca – republikanci jesu. Trebalo bi da budu ljuti na kandidate koji nisu ispunili svoja predizborna obećanja – bio je komentar Džorgensenove.
I kada je riječ o državama gdje Donald Tramp i Džo Bajden još vode „rovovski“ rat Džorgensenova ima osvojene glasove koji su mogli da prevagnu u korist nekog od dvojice kandidata.
U Džordžiji je osvojila više od 61.000 glasova, a Džou Bajdenu nedostaje 2.000 glasova. U Nevadi je osvojila 11.600 glasova otprilike isto koliko je Tramp u zaostatku za Bajdenom.
U Pensilvaniji ima rezultat za poštovanje 76.135 osvojena glasa a u ovom trenutku Bajdenu nesostaje oko 18.000 da stigne Trampa.
Bez Arizone mnogi vjeruju da Tramp definitivno gubi predsjedničku trku a upravo u toj državi Džorgensenova je osvojila nešto više od 42.000 glasova dok je Tramp u zaostatku za Bajdenom oko 45.000 glasova.
Iako Džo Džorgensen i libertarijanci slove za konzervativce, ona ne misli da ljudi koji glasaju za nju pripadaju isključivo grupi razočaranih Trampovih glasača.
Džorgensenova kaže da su njene pristalice dolazile sa različitih stranačkih linija – među njima i „osvešćene demokrate“, koje žele da se američke trupe vrate iz prekomorskih misija, ali i republikanci koji su uznemireni što Tramp nije uspio da smanji deficit državnog budžeta kako je obećao tokom kampanje 2016. godine.
– Tijesna trka glavnih stranaka na ovim izborima trebalo bi da bude znak za uzbunu. Ako mogu da nateram republikance da počnu da se ponašaju kao republikanci i smanjuju deficit. I ako uspijem da nateram demokrate da postanu stranka mira, dovodeći naše trupe kući, onda da, bila bih veoma zadovoljna – rekla je Džorgensenova.
Kako sama tvrdi, oko 70 odsto volontera njene kampanje bili su registrovane demokrate ili republikanci.
Džorgensenova je najbolje rezultate ostvarila u ruralnim državama na sjeverozapadu SAD. Na Aljasci i Sjevernoj Dakoti je osvojila 2,7 odsto a u Južnoj Dakoti 2,6 odsto glasova.
U svojoj matičnoj državi Južnoj Karolini nije prošla, ali kako kaže nije baš obraćala pažnju na svoj nastup tamo. Vjeruje da ne treba da meša svoj privatni život i profesuru sa političkim angažmanom, pa tako kaže da mnogi od njenih studenata nisu ni znali da se kandidovala.
Ove godine Džo Džorgensen je Libertarijansku stranku doveo do njenog drugog najboljeg rezultata ikada. Imajući u vidu da je Amerika duboko podijeljeno društvo, mnogi se pitaju ima li šanse da do 2024. neka druga stranka postane više od treće stranke u američkoj politici?
