Ono što su radili i rade sedam sudija Ustavnog suda BiH nema veze sa pravom, pravnim obrazovanjem, rezultatima rada, a pogotovo sa „visokim moralnim kvalitetima“, istakao je pravnik Slavko Mitrović.
Obraćajući se sudijama Mirsadu Ćemanu, Larisi Velić, Valeriji Galić, Marinu Vukoju, Angeliki Nusberger, Heleni Keler i Lediju Bianku, Mitrović je ukazao da je u Ustavu BiH kao uslov za njihov izbor navedeno da su sudije istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta.
– Stručne i radne biografije sadašnjih sedam sudija (umjesto po Ustavu BiH obaveznih devet) zadovoljavaju odrednicu „istaknuti pravnici“. Ali to se odnosilo na njihove karijere prije imenovanja za sudije Ustavnog suda BiH – naveo je Mitrović u kolumni za „Glas Srpske“ pod naslovom „Pismo sudijama Ustavnog suda BiH“.
Dodaje da su te sudije, čast izuzecima, sada slučaj za sebe, posebna vrsta – cvijeće političkog bošnjačkog Sarajeva.
Mitrović ističe da u sadašnjem sastavu Ustavnog suda BiH nema dvojice sudija iz Republike Srpske i da zbog toga ne postoje uslovi za njegov rad i odlučivanje.
– Oni i u ovim vremenima nastavljaju zasjedati, pa čak i odlučivati iako nije ispunjen obavezni uslov – član Ustava BiH pod nazivom „Ssstav“ koji ima odredbu imperativne prirode (ius cogens) koja glasi „Ustavni sud BiH ima devet članova“ – naveo je Mitrović.
Ukazao je da je Ustavni sud BiH od početka svog rada bio instrument protivpravne i nelegitimne revizije Ustava BiH, nakaradnim tumačenjem i potvrđivanjem zakona nametnutih odlukama visokih predstavnika.
– Taj sud je donosio odluke u kojima je umjesto ustavnog osnova i pozivanja na konkretnu ustavnu odredbu (zato što ne postoji) kao ustavni osnov navodio – „na osnovu utvrđene ustavne potrebe“ ili „može se očekivati“, što je navodna „ustavnost“ nametnutog Petričevog zakona o „sudu BiH“ – dodao je Mitrović.
On je podsjetio da su neke ključne odluke donošene preglasavanjem četvoro sudija iz reda Srba i Hrvata glasovima troje stranih i dvoje bošnjačkih sudija, kao i da su takve odluke najčešće bile na osnovu apelacija koje su upućivali bošnjački predstavnici, prije svega predsjednici SDA u vrijeme kada su bili članovi Predsjedništva BiH.
Mitrović je naglasio da Ustav BiH skrnave visoki predstavnici u BiH kao kriminalci koji krše međunarodno pravo.
– Umjesto da štite Ustav BiH, sudije su štitile umotvorine visokih predstavnika koje su oni nametali kao zakone i zabrane, takođe, kršeći Dejtonski sporazum – istakao je Mitrović.
Sve što su nelegalno činili visoki predstavnici, navodi Mitrović, prevazišao je njemački državljanin Kristijan Šmit koji nije izabran ni potvrđen od Savjeta bezbjednosti UN, kako to izričito određuje Aneks 10 Dejtonskog sporazuma, koji je jasno odredio mandat visokog predstavnika.
Konstatovao je da je pred sudijama Ustavnog suda BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti odredaba članova Krivičnog zakona BiH koji je uputio uputio Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske kao ovlašćeni predlagač.
– Radi se o odlukama Kristijana Šmita, koji se lažno predstavlja visokim predstavnikom u BiH. Tim odlukama Šmit umišlja da je promijenio i dopunio Krivični zakon BiH uvodeći krivično djelo „neizvršavanje odluka visokog predstavnika“ sa kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina – podsjeća Mitrović.
On ukazuje da je Šmit umišljajno počinio više krivičnih djela donoseći odluku koju ne naziva zakonom da bi izbjegao vrlo moguću krivičnu odgovornost.
U svojoj odluci, dodaje Mitrović, Šmit se ne poziva na Ustav BiH već na stav zaključaka Savjeta za implementaciju mira, koje se sastalo u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojima se „pozdravlja namjera visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Aneksa 10 Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora“.
– Radi se dakle o „pozdravljanju namjere visokog predstavnika u pogledu tumačenja“, a ne o davanju ovlašćenja visokom predstavniku za donošenje zakona u BiH. Po članu Ustava BiH samo je Parlamentarna skupština putem svoja dva vijeća, nadležna da donosi zakone, a ne bilo ko drugi, pa ni visoki predstavnik kao pojedinac – naveo je Mitrović.
