Sebastijan Kurc, austrijski kancelar koji je (privremeno) podnio ostavku zbog optužbi da je učestvovao u podmićivanju medija, neomiljen je u vrhu EU u Briselu zbog stavova o migrantima, Kosovu i Metohiji i islamu.
Kurc se ponašao izvan zadatih okvira i pravila igre i našao se u nemilosti Brisela, navodi „Geopolitika“.
Poznate su njegove oštre kritike migracione politike njemačkog kancelara Angele Merkel i podrška otporu prema prijemu migranata, koji su predvodile Mađarska, Poljska i Češka.
Takođe, poznat je i njegov gotovo fizički sukob sa francuskim liderom Emanuelom Makronom prošle godine, kada je zajedno sa holandskim premijerom Markom Ruteom odbio da odobri budžet EU.
Merkelova je tada smirivala „mlade jastrebove“ i političke rivale.
Briselu se nije svidjelo ni savezništvo Sebastijana Kurca sa antimigrantskim strankama.
Njegov „grijeh“ ogledao se i u pokretanju „Zakona o islamu“, kojim je zabranjeno inostrano finansiranje džamija.
Insistirao je da se propovijedi imama petkom drže isključivo na njemačkom jeziku, koji je postao i jedini prihvatljivi jezik za djecu u vrtićima.
Uvedene su i novčane kazne za pridošlice koje ne žele da uče njemački.
Kurc je vodio i posebnu balkansku politiku koja nije išla „niz dlaku“ Brisela, a nije tajna da se zalagao za razmjenu teritorija u kojoj bi sjever Kosova i Metohije nastanjen većinom Srbima pripao Srbiji.
Takođe, Kurc je veliki zagovornik „Sjevernog toka dva“.
Suprotno od elita EU, politika Sebastijana Kurca u Austriji je primana uglavnom pozitivno budući da su Austrijanci većinom odobravali poteze mladog kancelara.
Zbog toga, njegov sinoćnji odlazak vjerovatno ne znači i kraj političke karijere, navodi „Geopolitika“.