Li je ukazala da je jedna od oblasti u kojoj je moguća saradnja BiH i Kine vještačka inteligencija, ističući da su rektori nekoliko univerziteta u BiH izrazili želju za razvijanjem saradnje na tom polju.
Razgovarao: Goran Janjić
Kineski projekti u energetici i transportu, kao i na izgradnji bolnica donijeli su istinsku korist stanovništvu u BiH, a buduća saradnja dvije zemlje ima ogroman potencijal, izjavila je Srni ambasador Kine u BiH Li Fan.
– Ukupna vrijednost trgovine robom BiH i Kine od januara do jula ove godine veća je za 46,5 odsto nego u istom periodu lani – istakla je Li.
Ona je napomenula da je Kina najveći trgovinski partner BiH u Aziji, navodeći da su dvije zemlje u okviru zajedničke izgradnje Inicijative „Pojas i put“ i Mehanizma saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope ostvarile plodnu ekonomsku i trgovinsku saradnju.
Li je u intervjuu Srni ocijenila da su u proteklih 30 godina, bilateralni odnosi izuzetno napredovali jer su zasnovani na principima jednakosti, međusobnog poštovanja i uzajamne koristi.
– Kina i BiH su zemlje sa različitim civilizacijama, ali te razlike nisu prepreke u komunikaciji, već prednost međusobne bliskosti – rekla je Li.
Li je navela da su odnosi Kine i BiH primjer prijateljskog odnosa i zajedničkog razvoja zemalja različitih veličina, prošlosti, razvoja kulture i društvenih sistema.
– BiH se pridržava principa jedne Kine i dosljedno je podržavala Kinu u pitanjima koja se tiču njenih osnovnih interesa – naglasila je Li.
Unaprijediti saradnju u kulturi
Li je istakla da je zadovoljna saradnjom Kine i BiH u oblasti kulture i obrazovanja, te ukazala da bi ona trebalo da bude još ambicioznija.
– Do sada su Univerzitet za tehnologiju i obrazovanje u Tjencinu i Univerzitet u Banjaluci osnovali Konfucijev institut u ovom gradu, a Univerzitet u Istočnom Sarajevu i Univerzitet u Banjaluci katedre za sinologiju – navela je ona.
Ona je dodala da su Sjeverozapadni pedagoški univerzitet i Univerzitet u Sarajevu zajednički osnovali Konfucijev institut u Sarajevu.
Prema njenim riječima, Kina se fokusira na promovisanje međunarodnih razmjena i komunikacija, aktivno sprovodeći politike bezviznog režima za različite kategorije, omogućavajući jednostrani bezvizni režim ili potpuno uzajamno ukidanje viza za 75 zemalja, te bezvizni tranzit za 55 zemalja.
Govoreći o saradnji u oblasti turizma, Li je istakla da je ukupan broj turista iz BiH koji posjećuju Kinu relativno mali, ali da, zahvaljujući politici uzajamnog ukidanja viza, kineski turisti pokazuju sve veći entuzijazam za putovanja u BiH.
– U prvoj polovini ove godine, broj kineskih turista koji dolaze BiH veći je za 54,7 odsto nego u prethodnoj godini. Želimo nastavak jačanja razmjene i saradnje Kine i BiH na različite načine, kao što su otvaranje direktnih letova, slanje većeg broja delegacija i obogaćivanje programa obuke, sve s ciljem unapređenja međusobnog razumijevanja i prijateljstva naroda dvije zemlje – navela je Li.
Sve veća zainteresovanost mladih za učenje kineskog jezika
Ambasador Kine rekla je da jezičko razumijevanje služi kao most za kulturnu razmjenu, međusobno učenje između civilizacija i jačanje veza među ljudima, dodajući da posljednjih godina, razvijanjem dobrih odnosa Kine u BiH zainteresovanost za učenje kineskog jezika bilježi trend rasta među mladima u BiH.
Prema njenim riječima, činjenica da je Konfucijev institut na Univerzitetu u Banjaluci besplatan za sve studente živo pokazuje Konfucijevo načelo „obrazovanje za sve“.
– Konfucijev institu na Univerzitetu u Banjaluci u svoj nastavni plan uključio je izučavanje raznih elemenata kineske kulture, poput kaligrafije, izrade papirnih figura, kineskih čvorova i nakita, izučavanje vještina kung-fu i taj-či-čuan, učenje kineske ceremonije ispijanja čaja, kao i drevnih strateških igara poput goa, što studente veoma interesuje – rekla je Li.
Li je istakla i da je raduje da su katedre za sinologiju na oba univerziteta uspješni i da njihovi studenti postižu izuzetne rezultate, navodeći da je na nedavno održanom takmičenju „Kineski most“ za studente širom svijeta, studentkinja sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu, postigla izvanredne rezultate i osvojila nagradu za izuzetan doprinos.
– Obrazovna razmjena i saradnja pomažu u podsticanju međusobnog razumijevanja i bliskosti među mladima. Posjete koje su uzajamno realizovali Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci i Šangajski zdravstveni i medicinski fakultet ove godine, bile su bogate sadržajem i donijele značajne rezultate, što je živ primjer obrazovne saradnje Kine i BiH – istakla je ona.
Li je pozvala mlade iz BiH da dožive noćno osvjetljenje rijeke Ljangma u Pekingu, da probaju domaću hranu na ulicama Šangaja, iskuse usluge najsavremenije dostave dronovima u Šendženu, kao i da putuju naprednom optičkom željeznicom i taksijem bez vozača u kibernetičkom Vuhanu.
Jedna od oblasti saradnje vještačka inteligencija
Li je ukazala da je jedna od oblasti u kojoj je moguća saradnja BiH i Kine vještačka inteligencija, ističući da su rektori nekoliko univerziteta u BiH izrazili želju za razvijanjem saradnje na tom polju.
– Brojni univerziteti u BiH i Kini imaju centre za vještačku inteligenciju i postoji ogroman potencijal za saradnju dvije strane. Tehnologija vještačke inteligencije može pomoći mlađim generacijama da postanu stručnjaci za visoku tehnologiju i tako ostvare svoje snove – navela je kineski ambasador.
Kineska vještačka inteligencija se brzo razvija, a oko 50 odsto svjetskih istraživača u toj oblasti nalazi se u Kini, dok su mobilne aplikacije nastale u Kini duboko promijenile globalni ekosistem interneta.
– Prošlog mjeseca uspješno su završene „Svjetske sportske igre humanoidnih robota 2025“. Ukupno 280 timova iz 16 zemalja i regiona dovelo je više od 500 humanoidnih robota da se takmiče u 26 disciplina, uključujući trčanje, fudbal, borbe i ples, pokazujući njihov budući potencijal. Ukratko, koračati uz Kinu znači koračati uz mogućnosti, vjerovati u Kinu znači vjerovati u sutrašnjicu, a ulagati u Kinu znači ulagati u budućnost – naglasila je ona.
Čovječanstvo ponovo između rata i mira
Ambasador Kine u BiH podsjetila je na govor kineskog predjednika Si Đinpinga na obilježavanju 80 godina od pobjede u Drugom svjetskom ratu, koji je tom prilikom istakao da je danas čovječanstvo ponovo pred izazovom između mira i rata, dijaloga i konfrontacije, te zajedničkog prosperiteta.
– Kineski narod nepokolebljivo stoji na pravoj strani istorije, na strani civilizacije i napretka čovječanstva, odlučno korača putem mirnog razvoja, te sa ostatkom svijeta zajedno radi na izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću cijelog čovječanstva – naglasila je Li.
Li je navela da samo dubokim promišljanjem istorije čovječanstvo može bolje da se suoči sa budućnošću, naglašavajući da istorijska iskustva ne treba da produže mržnju, već da probude težnju i predanost miru među ljudima dobre volje.
Ona je podsjetila da je Kina, kao jedna od zemalja s kontinuitetom antifašističke ideologije, dala ogroman doprinos pobjedi u Drugom svjetskom ratu, te da je kao osnivač UN i prva potpisnica Povelje UN čvrsto opredijeljena da brani međunarodni sistem sa UN u njegovom jezgru i poredak zasnovan na međunarodnom pravu.
Prema njenim riječima, Globalna civilizacijska inicijativa (GCI), koju je iznio kineski predsjednik Si na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) u Tjencinu, predložena je upravo da bi promovisala izgradnju raznovrsnog vrta svjetskih civilizacija, u kojem svi harmonično dopunjuju jedne druge.
Ova inicijativa zasnovana je na pet principa, jednakosti svih država, poštovanju međunarodnog prava, multilateralizmu, stavljanju čovjeka u središte, te fokusu na praktična rješenja.
– Ovi principi su u skladu s Poveljom UN i predstavljaju zajedničku želju većine država. Lideri članica ŠOS-a jednoglasno su naglasili potrebu da očuvaju dostignuća pobjede u Drugom svjetskom ratu, podržavaju ciljeva i principa Povelje UN, suprotstavljaju se jednostranoj hegemoniji i protekcionizmu, unapređuju sistem globalnog upravljanja i čuvaju međunarodnu pravednost i pravdu – naglasila je Li.
Kineski ambasador je rekla i da Kina i BiH imaju zajedničko sjećanje na borbu protiv fašizma, navodeći da su ove dvije zemlje, iako su se nalazile na udaljenim frontovima, nosile zajedničku misiju odbrane pravde.
Kineska ekonomija bilježi brz rast
Li je navela da kineska ekonomija bilježi brz rast, uprkos spoljnim izazovima, te ima snažnu unutrašnju pokretačku snagu i značajan potencijal, prije svega zbog povećanja potražnje.
Ona je kazala da Kina sprovodi strategiju za proširenje domaće potražnje i pokreće posebne akcije za povećanje potrošnje.
– Ovo će kontinuirano oslobađati potencijal njenog ogromnog tržišta. U prvoj polovini ove godine, bruto domaći proizvod Kine veći za 5,3 odsto nego lani, a domaća potražnja je doprinijela ekonomskom rastu sa 68,8 odsto – navela je Li.
Povećanom ekonomskom rastu, istkla je ona, doprinosi i kineski prodor u naučnim i tehnološkim inovacijama, navodeći da vještačka inteligencija, robotika, biomedicina i druga područja brzo osnažuju brojne industrije, stvarajući više mogućnosti za inovacije i investicionu saradnju sa firmama iz cijelog svijeta.
– Kina intenzivno promoviše transformaciju svoje proizvodne industrije prema vrhunskom, pametnom i zelenom razvoju i sistematski širi svoja prekomorska ulaganja, što će zajedno s drugim zemljama poboljšati nivo i efikasnost svojih industrijskih i lanaca snabdijevanja. Do jula ove godine, instalisani kapacitet proizvodnje električne energije iz nefosilnih goriva dostigao je 2,23 milijarde kilovata, što čini 60,8 odsto ukupnog instalisanog kapaciteta za proizvodnju električne energije – ukazala je ona.
Prema njenim riječima, iako je izvoz iz Kine u SAD pao u prvoj polovini ove godine, ukupni izvoz je porastao za 7,2 odsto, što pokazuje da kineska trgovina postaje sve više diverzifikovana.
– Kina je glavna izvozna destinacija za skoro 80 zemalja i regija – istakla je Li u intervjuu Srni.
