Da li je federalna „trojka“ pred raspadom? Odnosi unutar koalicije SDP – Narod i pravda – Naša stranka više su nego uzdrmani, iako se lideri tih stranka u javnosti sve više trude da situaciju predstave drugačijom. Podjele, previranja, napuštanja stranaka sve su učestaliji, naročito nakon odlaska bivšeg američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija, koji je bio i njihov lider. Danas, sa takvim odnosima, dolaze i predviđanja o novim koalicijama, u kojima ima mjesta i za SDA.
Da nešto ne štima unutar „trojke“ jasno je bilo već poslije tramvajske nesreće u Sarajevu. Neusaglašena ostavka kantonalnog premijera Nihada Uka u okviru koalicije otvorila je pitanje pozicije Naše stranke. Moguće distanciranje i opoziciono djelovanje njene perjanice u javnosti ne potvrđuju. Istovremeno, indirektno i nevoljno, priznaju da priča „trojke“ ne funkcioniše.
– Nije nikada sve besprijekorno funkcionisalo, pa tako ni danas i to nismo nikada ni krili. Jako je heterogena ta koalicija, ja mislim da nismo ni u kakvoj krizi – rekao je Edin Forto, član Predsjedništva Naše stranke.
– Ovo danas što „trojka“ pruža nije na nivou kojem bismo mi željeli, dakle neka vrsta reseta, restarta nam je potrebna. Vremena se još ima – istakao je Srđan Mandić, član Glavnog odbora Naše stranke.
Nije prošlo puno vremena da se nefunkcionisanje koalicije pokaže i na federalnom nivou. Potvrdila je to smjena Dragana Miokovića iz Naše stranke sa mjesta predsjedavajućeg Predstavničkog doma i uzdržanost SDP-a tokom glasanja. Njen lider Nermin Nikšić o svemu diplomatski, ali i kontradiktorno. Uz tvrdnje da je „trojka“ dugoročan politički projekat, otvara i nove mogućnosti.
– Mi smo, prije svega, posvećeni projektu „trojke“. Ekipa smo „trojke“. Izborni rezultati će generisati ko može i u kom odnosu kako formirati vlast. Poslije izbora otvoriće se vjerovatno razgovori oko toga ko će, ali, ponavljam, što se tiče SDP-a mi smo posvećeni projektu „trojke“ – istakao je Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH.
Nikšić šturo i o sve glasnijim pričama da bi u budućnosti mogla da oživi koalicija SDP-SDA. Takvu mogućnost podgrijalo je usaglašavanje stavova o pitanju takozvane „državne imovine“. Da je njihova saradnja moguća potvrđuje i lider DF-a Željko Komšić, komentarušući da je ovakva koalicija „već viđena i da nije donijela ništa dobro“. Jasno je da se tog scenarija boji i Elmedin Konaković, koji se sada krije iza 14 stranaka koje su dale podršku kandidaturi SDP-ovog Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH. Vjerovatno svjestan da „trojka“ sama ne može put nove vlasti.
– Vjerujem u projekat „trojke“ koji je sada apdejtovan. To je, recimo, jedna priča koja će ostati u istoriji ove zemlje upisana, uz greške koje, naravno, jesmo pravili, dosta bih ja stvari drugačije i bolje da mogu vratiti vrijeme unazad, ali koja je neuporedivo bolja od onoga što nudi bivša vlast. To više nije „trojka“, to je sada „14-orka“ – kaže Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.
Da je „trojka“ poljuljana, ali i da se stranka kojom još rukovodi sve više osipa, Konaković ne priznaje. Posljednji u nizu udaraca zadao mu je odlazak Kemala Ademovića, čime je „trojka“ ostala bez jedinog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Jasno oslabljena na svim nivoima, koaliciju sada gotovo jedino drži zajednički interes – opstanak u vlasti.
– „Trojka“ je nekoherentna grupa ideološki oprečnih političkih subjekata koji ne dijele ništa zajedničko osim želje za vlašću. U vrijeme boravka bišvšeg ambasadora SAD-a u BiH Majkla Marfija on je bio njihov lider, njihov ideolog i njihovog kohezivni faktor i nakon odlaska Marfija „trojka“ je politički pogubljena – naglasio je Damir Sakić, politički analitičar.
Ipak, iako tako pogubljena i sa svim nesuglasicama, kako ocjenjuju analitičari, opstanak „trojke“ u takvim odnosima je moguć. Isključivo zbog svjesnosti da ni u kakvom drugom obliku ne mogu biti dio vlasti, na bilo kojem nivou u BiH. Ipak, od jeseni, sve je moguće.
