Mazalica: Teške posljedice i otvorene rane – razlog da ne idemo u NATO

0
Foto: Miomir Jakovljević/Ringier

Šef Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica izjavio je Srni da je NATO bombardovanje Republike Srpske 1995. godine ostavilo na Srbe i Srpsku teške posljedice i otvorene rane, što je jedan od razloga da ne treba težiti članstvu u ovom savezu.

Mazalica je naveo da su tokom bombardovanja ubijena 153 srpska civila čime su se NATO snage svrstale na stranu zločinačkih armija, za šta niko nikad nije odgovarao.

– Prilikom vazdušnih napada na Republiku Srpsku, NATO je koristio municiju punjenu osiromašenim uranijumom. Mada je gađana srpska teritorija, uranijum je zahvatio i dijelove Federacije BiH. To samo govori o zlokobnoj prirodi ovih napada, a posljedice trpimo i danas – naglasio je Mazalica.

On je dodao da ukupan broj bačenih bombi na položaje Vojske Republike Srpske govori o velikoj sili kojoj bi se teško suprotstavile i jače vojske.

Mazalica je rekao da NATO bombardovanje Republike Srpske nije bilo ograničeno samo na operaciju „Namjerna sila“, već se radilo o kontinuiranom pritisku i konfrontaciji s ciljem slabljenja Vojske Republike Srpske, ali i prijetnje silom.

– Jedna stvar je povod za bombardovanje u granatiranju pijace Markale 28. avgusta, za šta po svemu sudeći nisu bile krive srpske snage, slično i u slučaju „Račak“ kao povodu za bombardovanje SRJ 1999. godine. Drugo je konstantno slabljenje vojne snage Vojske Republike Srpske s ciljem pomoći slabijim snagama takozvane Armije BiH i HVO-a, čime su se NATO snage direktno umiješale u konflikt, kršeći međunarodno pravo – istakao je Mazalica.

On je naveo da su slične scenarije NATO zemlje koristile i u Ukrajini, na primjer Buča i Kramatorsk, iz čega se vidi da je ista metodologija korištena protiv Srba i Rusa, uz pripremu domaće javnosti.

U Istočnom Sarajevu sutra će biti obilježen Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja u Republici Srpskoj u kojem je korištena municija sa osiromašenim uranijumom i ubijeno 47 pripadnika Vojske Republike Srpske, kao i najmanje sedam civila, a ranjeno više od 100 vojnika i teško povrijeđen 21 civil.

NATO snage su tokom šesnaest dana bombardovanja na teritoriju Republike Srpske izbacile više od 1.000 bombi, među kojima i rakete tipa „tomahavk“, ukupne težine oko 10.000 tona eksploziva.

Osim toga, korištena je i municija sa osiromašenim uranijumom, čije posljedice stanovništvo osjeća i danas.

Inicijativa za obilježavanje Dana sjećanja na žrtve NATO bombardovanja pokrenuta je u Andrićgradu 26. avgusta 2018. godine na prijedlog Novinske agencije Republike Srpske – SRNA.