Nije na Alijansi da odluči da li će BiH biti članica ili ne, to je unutrašnje pitanje. Paket pomoći za izgradnju kapaciteta koju NATO obezbjeđuje BiH zasniva se na zahtjevu nadležnih ministarstava
Džejms Mekej
Razgovarao: Bernard Milošević
NATO ne insistira da bilo koja zemlja postane članica saveza i zahtjev za članstvo predstavlja suverenu odluku svake od država, izjavio je direktor Odjeljenja za bezbjednosnu politiku i partnerstvo u sjedištu Sjevernoatlantskog saveza u Briselu Džejms Mekej.
– Nije zaista na NATO-u da odredi interne procedure unutar BiH i odlučuje da li će zemlja biti članica ili ne Sjevernoatlantskog saveza. To je unutrašnje pitanje BiH da odluči u okviru političkih razgovora – rekao je Mekej danas u intervjuu Srni u Sarajevu.
Mekej je naveo primjer Švedske i Finske, ističući da je riječ o suverenim i nezavisnim zemljama koje su zbog promjene bezbjednosne situcije u Evropi iz statusa neutralnosti, koji su imali dugi niz godina, to promijenile demokratskim putem kroz parlament, te podnijele zahjeve za članstvo.
On je istakao da NATO, međutim, ima veoma jak interes da obezbijedi stabilnu, bezbjednu i prosperitetnu BiH.
– BiH je susjed NATO alijansi i zato ćemo biti uz ovu zemlju i pomoći da sprovede reforme i da obezbijedi stabilnosti i bezbjednost. Posljednjih skoro 30 godina radimo zajedno sa BiH i nastavićemo to da činimo, a interne procedure zemlje da li će ili ne podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u je na BiH da odluči – rekao je Mekej.
Kad je riječ o načinu donošenja odluke zemlje za članstvo u NATO-u, on je podsjetio da su neke zemlje sprovele referendume o članstvu u Alijansi i EU, dok su druge zemlje koristile demokratski proces konstultacije kroz parlament ili samo odluku vlade.
– Ponavljam nije na NATO-u da odluči o tome. Mi želimo da imamo zemlju koja je jaka i nezavisna, sprovodi reforme, ispunjava standarde NATO članstva i da postoji jasna želja da se pridruži Alijansi. Nije na NATO-u da odluči kada i da li će BiH poslati taj signal – rekao je Mekej.
On je rekao da je u posjeti BiH boravio sa članovima NATO Komiteta za bezbjednost partnerstva i saradnju koji čine zemalja članica Alijanse, uključujući Švedsku.
– Ovdje smo da bismo razgovarali sa vlastima BiH o saradnji. Imali smo sastanke sa predstavnicima Ministarstva odbrane i Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara kao bi imali konkretniji uvid u saradnju NATO-a sa BiH – rekao je Mekej.
Odgovarajući na pitanje Srne da li najavljena pomoć NATO-a BiH, koju Predsjedništvo BiH nije tražilo, predstavlja miješanje u unutrašnje odnose i šta konkretno ta pomoć obuhvata, Mekej je rekao da se na ovaj paket podrške za izgradnju kapaciteta treba gledati kroz prizmu ranije podrške Alijanse ovoj zemlji.
– Radili smo sa vlastima BiH više od 30 godina. Posebno od 2004. godine NATO štab Sarajevo je fokusiran na reformama i pružanju pomoći Oružanim snagama BiH i Ministarstvu odbrane i ostalim ministarstvima da sprovedu reforme – podsjetio je Mekej.
On je istakao da se paket pomoći za izgradnju kapaciteta koju NATO obezbjeđuje BiH zasniva na zahtjevu nadležnih ministarstava da se identifikuju njihove potrebe, te da se NATO na ovaj potez odlučio na osnovu činjenice da je narušena bezbjednosna situacija u Evropi zbog konflikta u Ukrajini.
– Željeli smo povećati broj resursa da se pomogne obezbjeđivanju stabilnosti i bezbjednosti u BiH. Ono što smo uradili je u tijesnoj saradnji sa nadležnim ministarstvima, primarno sa Ministarstvom bezbjednosti i Ministarstvom odbrane u Savjetu ministara da se identifikuju ključna područja u kojima možemo pružiti više pomoći – rekao je Mekej.
Kao primjer je naveo pomoć Ministarstvu bezbjednosti u Savjetu ministara koja će omogućiti da se lakše može da izađe na kraj sa poplavama i klizištima, podsjetivši da je i prije nekoliko godina bilo problema i sa velikim snježnim padavinama kada je bilo neophodno evakuisati određen broj ljudi.
– Želimo da pomognemo da ojačamo kapacitete ovih nadležnih institucija da su u mogućnosti da osiguraju bezbjednost građana BiH. Kad je riječ o Ministarstvu odbrane, želimo da imaju resurse i infrastrukturu da obave svoju zadaću unutar BiH, ali i u slučaju da BiH želi da bude dio mirovnih operacija UN i NATO-a da budu u stanju to da izvedu – rekao je Mekej.
On je podvukao da je sav posao koji se radi na tom planu sproveden na osnovu zahtjeva nadležnih ministarstava.
– Ono što činimo je da jačamo njihove kapacitete da obave svoj posao i zadatak, a to je da osiguraju stabilnost i bezbjednost BiH – dodao je Mekej.
Mekej negira štetnost osiromašenog uranijuma po zdravlje ljudi u BiH
Odgovarajući na pitanje da li će NATO preuzeti odgovornost za teške posljedice po zdravlje stanovništva zbog bombardovanja Republike Srpske i Srbije osiromašenim uranijumom, Mekej je rekao da su studije pokazale da „nema osnova za tvrdnju da osiromašeni uranijum predstavlja rizik za zdravlje i bezbjednost ljudi u BiH“.
On je istakao da „Sjevernoatlantska alijansa pitanja zaštite životne sredine i zdravlja ljudi shvata veoma ozbiljno“.
– NATO je 2001. godine bio uključen u studiju koju su sproveli nezavisni eksperti i UN vezano za pitanje zagađenja osiromašenim uranijumom. Ta studija i sve naknadne, od kojih posljednja sprovedena 2014. godine, koju su objavile UN, pokazale su da nema osnova za tvrdnju da osiromašeni uranijum predstavlja rizik za zdravlje i bezbjednost ljudi u BiH – rekao je Mekej i dodao da se Alijansa „po tom pitanju drži tih naučnih činjenica koje su podržane brojnim studijama sprovedenim tokom godina“.
