Piše: Milan Šutalo, Hrvatski medijski servis
Poziv antihrvatskog i antiustavnog člana Predsjedništva BiH Željka (Mitraljesca) Komšića na okupljanje svih bošnjačkih stranaka koje prijeđu cenzus kako bi iz vlasti izbacile SNSD i HDZ – stranke koje su do sada, a izvjesno je da će tako biti i nakon oktobarskih izbora, predstavljale većinsku volju Hrvata i Srba, dvaju od triju stubova Bosne i Hercegovine – najnoviji je potez dugogodišnjeg rušitelja države koji se predstavlja njezinim zaštitnikom.
I vrapcima na grani jasno je da je BiH tronožac kojeg nema ako mu se i jedna, a kamoli dvije noge odsjeku. Iskazujući, po ko zna koji put, svojom izjavom, mržnju prema Hrvatima i Srbima, Komšić vjeruje kako će ga Bošnjaci zbog toga i dalje doživljavati kao „najvećeg bosanskog patriotu“.
No, sve je manje onih koji nakon njegovih 16 godina provedenih u Predsjedništvu, na uzurpiranoj stolici hrvatskog člana, vjeruju njegovim ublehama. Komšić bi svake četiri godine na istu fintu dobivao stolicu u „državnom vrhu“ zemlje, a s njom dobru platu i razne druge beneficije, dok su njegovi prevareni birači čekali ispunjenje obećanja o građanskoj državi.
Istim trikom – kako se država može sačuvati od „rušitelja“, Hrvata i Srba, samo ako u Predsjedništvu bude 2:1 za „probosanske“ stranke, u prijevodu: ako opet majoriziramo Hrvate – sada se Titove 16 želi domoći Komšićev savjetnik, nacionalno fluidni Slaven Kovačević.
No, vratimo se Komšićevu pozivu „probosanskim strankama“ (čitaj: bošnjačkim) na ujedinjenje kako bi se iz vlasti izbacili politički predstavnici Hrvata i Srba. Je li ta ideja ostvariva? Do čega bi ona dovela?
Na nivou Federacije BiH izvršnu vlast formiraju stranke koje od 23 izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda imaju najmanje 11 ruku, prema izmjenama Izbornog zakona koje je u izbornoj noći 2022. nametnuo bivši visoki predstavnik Kristijan Šmit. Bošnjačke će stranke imati većinu u bošnjačkom i srpskom klubu, no u hrvatskom mogu imati najviše 5 do 6 izaslanika. HDZ BiH će, najvjerojatnije, ponovno imati 14, a ostale hrvatske stranke 3-4 izaslanika.
Doduše, po Šmitovim izmjenama Izbornog zakona, Federalnu vladu mogu imenovati predsjednik i samo jedan dopredsjednik, na što preglasani drugi član federalnog Predsjedništva može uložiti veto koji potvrđuje najmanje 14 izaslanika njegova nacionalnog kluba. Dakle, u Federaciji BiH ne postoji ni teoretska mogućnost da se vlast formira bez stranke ili stranaka koje u hrvatskom klubu bude imala najmanje 14 ruku. A HDZ i ostale hrvatske stranke imaće ih minimalno 17.
Što je s Savjetom ministara? Mogu li tu „probosanske stranke“ formirati vlast bez HDZ-a i SNSD-a, odnosno stranaka koje budu imale većinu u hrvatskom i srpskom klubu Doma naroda? Teoretski mogu ako bi imale tri člana u „državnom vrhu“ zemlje – što je nemoguće. Mogu s dva člana, ignorišući srpsku i hrvatsku većinu u Domu naroda Parlamenta BiH. No, takav „probosanski Savjet ministara“ i „probosanska većina“ u Predstavničkom domu ne bi mogli usvojiti niti jedan zakon, budući zakon može stupiti na snagu tek kada ga usvoje oba parlamentrna doma.
Takva „jalova“ vlast ne samo da BiH ne bi mogla pomaknuti ni milimetar na evropskom putu, već bi ju gurnula prema rubu raspada. Uz to, rezultirala bi političkim ujedinjavanjem druga dva naroda – osnaživanjem razloga za izlazak Republike Srpske iz BiH kod Srba, i formiranjem većinski hrvatskog entiteta kod Hrvata, kao i poništavanjem političkog pluralizma kod sva tri naroda, što bi za demokratiju bilo pogubno.
Koliko će Bošnjaka ponovno povjerovati u Komšićeve zle bajke, pokazaće predstojeći izbori. Od bošnjačkih stranaka do sada njegov poziv nije prihvatila nijedna. I to nešto govori.
