Mitropolit Hrizostom o izboru patrijarha: Tri moguće lokacije za Sabor SPC

56
Foto: Goran Srdanov/Nova.rs

Sveti arhijerejski Sabor SPC na kome će biti izabran novi patrijarh biće održan 18. februara i trajaće sve dok ne bude izabran patrijarh, a vjerovatno će biti održan u kripti Hrama Svetog Save, rekao je za Tanjug mitriopolit dabrobosanski i čuvar patrijaršijskog trona SPC Hrizostom.

Mitropolit Hrizostom međutim, napominje da će konačna odluka o tome gdje će Sabor biti održan biti donesena 10. februara.

– Na sjednici Sinoda smo raspravljali o tome, pošto su epidemiološki uslovi drugačiji nego inače – pojašnjava mitropolit Hrizostom i dodaje da su moguće tri lokacije za održavanje sabora – dva mjesta u patrijaršiji gdje je do sada održavan Sabor, ili u kripti što bi bilo prvi put do sada.

Mitropolit vjeruje da će novi patrijarh biti izabran istog dana, a kako objašnjava, izbor dolazi poslije tri mjeseca od upokojenja patrijarha Irineja, kako je i po ustavu Crkve predviđeno.

Održavanje Sabora bi se moglo dovesti u pitanje, po riječima mitropolita, jedino u slučaju pogoršane zdravstvene situacije što bi spriječilo veći broj arhijereja da dođu.

Podsjeća da je do 1968. tadašnji Sabor na čelu sa patrijarhom Germanom donio jednu izmjenu u Ustavu da patrijarha biraju samo eparhijski arhijereji i aktivni vikarni episkopi.

Kada je riječ o proceduri izbora patrijarha, kaže, da prvo arhijereji biraju između sebe tri kandidata, a onda se izabrana imena stavljaju na klir ili u jevanđelje, a jednu od tri koverte sa imenom izabranog patrijarha bira monah iz nekog manastira za koga vlada mišljenje da je veliki duhovnik, a čije ime će biti poznato 10. februara.

Do sada su su to bili monah Antonije iz manastira Tronoše i otac Gavrilo iz manastira Lepavine kada su bira birani patrijarha Pavle i patrijarh Irinej.

– Crkva je to učinila da bi se zaštitila od eventualnih uticaja stranih faktora i drugih necrkvenih faktora tadašnjeg režima u izboru patrijarha Srpske pravoslavne crkve – objašnjava on i naglašava da je uloga patrijarha u srpskom društvu velika jer je srpski patrijarh simbol jedinstva srpske crkve koja se zato i zove autokefalna.

– To ima etničku dimenziju i svi Srbi svijeta pripadaju srpskom patrijarhu, Srpski patrijarh je i sombol jedinstva srpske crkve zato se i zove autokefalna crkva – kaže mitropolit.

Ustoličenje drugog ili trećeg dana po izboru

Podsjetio je da se patrijarh ustoličava u Sabornoj crkvi u Beogradu drugi ili treći dan po izboru, a to je, kako kaže, funkcionalno ustoličenje, kada i preuzima sve nadležnosti patrijarha i predsjednika Sinoda i Sabora.

Na pitanje hoće li novi patrijarh biti ustoličen i u Pećkoj patrijaršiji kako je to bilo uobičajno, mitropolit kaže da hoće.

– Ustoličenje će uslijediti i u Pećkoj patrijaršiji, a Sinod će odlučiti kada – možda u septembru, oktobru… – objašnjava on.

Upitan da prokomentariše spekulacije da postoji „lobiranje“ među vladikama za izbor patrijarha, kaže, da je čuo za to.

– To su spekulacije, ali sigurno je da arhereji razgovaraju o izboru novog patrijarha. Ne bih rekao da su to klanovi. I treba da postoji diskusija ko bi trebalo da bude patrijarh. U našoj crkvi nije tradicija da bilo ko ističe kandidaruru, to ne postoji. Arhijereji će kroz svoje razgovore, promišljanja, prosuđivanja dati svoje predloge – navodi mitroplit Hrizostom.

Kao zanimljivost ističe da je patrijarh Pavle poslije devetog glasanja ušao kao treći kandidat u uži izbor trojice.

– Mi iskažemo svoju volju, a Bog će reći ko će biti – navodi on.

U izbor za patrijarha mogu ući 30 arhijereja naše crkve koji imaju najmanje pet godina eparhijske službe, pojašnjava on i dodaje da pravo da glasa ima njih 39, jer devet nema uslove za izbor.

Na pitanje da li se sebe vidi kao kandidata za patrijarha, kaže: „To ostavljam saboru i sudu božijem. Ja sam trenutno vršilac duznosti mjestobljustitelja patrijaraškog trona dok se patrijarh ne izabere“.

.