Za decembarske izbore u Mostaru, prve nakon 12 godina, Centralna izborna komisija ovjerila je 48 kandidatskih lista od prispjelih 63, sa ukupno 387 kandidata. Za preostale prijavljene subjekte ostavljen je rok do 7. oktobra da otklone nedostatke u prijavi.
Za lokalne izbore u ostatku BiH, zakazane za 15. novembar, registrovan je ogroman broj birača iz inostranstva. Više od 100.000 registracija CIK je prihvatio, oko 28.000 prijava odbacio zbog uočenih zloupotreba i nezakonitosti.
Šta je razlog povećanog „interesovanja“ dijaspore za izbore u BiH?
Agilna kampanja za registraciju dijaspore, naprasno „probuđeno“ interesovanje za maticu ili, pak, pokušaj izbornih prevara?
Ili sve troje pomalo? Tek iz inostranstva, na adresu CIK-a pristiglo je skoro 130.000 prijava državljana BiH navodno zainteresovanih za izbor upravljačkih struktura u ovdašnjim lokalnim zajednicama.
– U ovom izbornom ciklusu imamo veoma povećan broj prijava za glasanje van BiH prvenstveno putem pošte ali nešto i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Zapažamo određene nepravilnosti ali kad budemo zaključivali konačno birački spisak moći ćemo izreći više detalja – istakao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a BiH.
Spisak će biti zaključen nakon što Komisija razmotri potencijalne žalbe na odbijene prijave. Žalbeni rok traje do subote u 24 časa. No, već je izvjesno da su među prijavama bili i oni koji su slučajno ili namjerno duplirali prijave – i mejlom i putem pošte.
Da su se sa istim ličnim podacima prijavljivali sa više adresa, čak i iz više država. Da su desetine prijava pristigle sa iste adrese. Da je među prijavljenima za glasanje iz inostranstva bilo najmanje 695 lica koja žive u BiH, ali i 411 preminulih osoba.
Za dio uočenih nepravilnosti dosijei su već upućeni istražiocima. I dok Tužilaštvo BiH provjerava da li su preminuli, „zaslugom“ drugih vaskrsnuli samo za potrebe glasanja, ili je ipak smrt nastupila u međuvremenu, od raspisivanja izbora, analitičare brine enormno povećanje broja registrovanih „dijasporaca“.
– Mi smo svjedoci da se ovaj institut glasanja putem pošte zloupotrebljava, da emisari političkih stranaka idu van granica ove države, da lobiraju da se građani prijavljuju i to nije problem, ali je problem ako se to zloupotrebljava – smatra Vehid Šehić, direktor kolalicije „Pod lupom“.
A glasanje putem pošte, najpodložnije je zloupotrebama i, kaže Šehić „mućkama“. Na posljednjim izborima za koje CIK nije pihvatio registraciju nešto više od 9.000 stvarnih ili fiktivnih birača, naspram trostruko više u ovom ciklusu, samo za jednu lokalnu zajednicu bilo je odbijeno oko 5.000 prijava.
CIK za sada, ne saopštava podatke o lokalnim zajednicama na koje su se odnosile „nezakonite“ prijave. U onim prihvaćenim, valjda zakonitim, prednjači Brčko sa nešto više od 5.000 registrovanih „dijasporaca“.
Slijede Bratunac i Srebrenica, strateške zajednice za Srpsku, u kojima bilježimo nagli skok prijavljenih od 1.000 do čak 4.000, u odnosu na prethodni ciklus.
– Mislim da CIK u ovom trenutku sa svim svojim nemuštim potezima stvara jednu konfuziju kod birača i mislim da stoji jedna skrivena namjera sa opozicijom u Republici Srpskoj da se stvara unaprijed nepovjerenje prema ovom izbornom ciklusu. Ja se samo nadam da je CIK u ovih 101.000 obavio svoj posao i da su svi provjereni – istakao je Srđan Rajčević, šef Izbornog štaba SNSD.
– Sve ukazuje da je riječ o ogromnoj krađi glasova i ovakva masovna manipulacija izbornom voljom građana pokazuje da se radi o organizovanom sistemu i učešću institucija i pojedinish stranaka iz Srpske – tvrdi Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.
Dok se srpska pozicija i opozicija međusobno optužuju, Bisera Turković zadovoljno trlja ruke. Davno je formirala Tim za navodnu podršku lokalnim izborima, a potom amaterskim snimcima dijasporce, pozivala da se registruju.
Sada enormno brojno uvećanje predstavlja kao produkt agilne kampanje koju je MIP vodio, te kao „odgovornost građana van BiH“. No po svemu sudeći, ta agilna kampanja nije bila usmjerena prema svima podjednako. Dok su srpski članovi CIK-a ćutali, na Biserine „bisere“ upozoravao je Vlado Rogić, na posljednjoj sjednici Komisije.
– Mislim da je Ministarstvo ovog puta otišlo u jednom drugom pravcu, oni su formirali tim. Ono što su meni drugi članovi u tom Ministarstvu prenijeli, oni nisu u MIP-u bili uključeni u rad tog tima koji je napravio silan posao. Moguće da je napravljen silan posao, ali je posao očigledno otišao u dva ili tri pravca – poručio je Rogić.
U kojim je sve pravcima išao Biserin „angažman“, trebalo bi da bude jasno kada koverte sa glasovima počnu da pristižu. Ako tada ne bude kasno. I ako do tada i Biserini „pravci“ ne budu predmet interesovanja istražnih organa.
