Nije svaki ratni zločin genocid – rezolucijom o Srebrenici zloupotrebljen pojam

16
Foto: Tomas Eidsvold/Unsplash

Vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti UN o situciji u BiH, na zahtjev Rusije, prema prvim informacijama, biće održana u utorak, 30. aprila. Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zvanično je zatražila obraćanje u Savjetu bezbjednosti UN, potvrđeno je za RTRS u Kabinetu srpskog člana.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odrediće ko će u ime Srbije iznijeti stavove na toj sjednici.

U međuvremenu, Srpska i Srbija ulažu napore da u Njujorku ne dođe do usvajanja rezolucije o Srebrenici.

Samo odgađanje glasanja o ovom dokumentu u Generalnoj skupštini i to dva puta, veliki je uspjeh srpske diplomatije.

Vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti biće održana posljednjeg dana aprila, a redovna u maju – obje o situciji u BiH. Na ovoj prvoj, koja se održava na zahtjev Rusije, obratiće se srpski član Predsjedništva BiH.

– Srpski član Predsjedništva nije zatražila vizu, jer je prekratko vrijeme za propisani rok, a datum održavanja sjednice do sinoć nije bio poznat. Zbog toga će se srpski član Predsjedništva na sjednici obratiti putem video-linka – rečeno je iz Kabineta srpskog člana.

Dok god je BiH tema Savjeta bezbjednosti, prema članu 12. Povelje Ujedinjenih nacija, ne može biti tema i u Generalnoj skupštini. Na to je, između ostalog, Srbija u proteklim danima ukazivala šefovima država koji imaju pravo glasa o rezoluciji o Srebrenici.

– Mnogi bi voljeli da to i ne bude na dnevnom redu. Čak i oni koji su kosponzorisali ovu rezoluciju se nalaze u nezgodnom položaju, kako da se izjasne. I sa kim god smo razgovarali, postoji velika nelagoda zbog rezolucije, što je dokaz da je to jedan nepromišljeni gest koji ima druge skrivene namjere, koje su očigledne. Te su namjere pritisak na Srbiju – kaže ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

Dobar dio svijeta shvatio je političku pozadinu i instrumentalizaciju rezolucije o Srebrenici, ističe politikolog Vojislav Savić. Napominje da je jedna islamska zemlja, bliska Bošnjacima, podnijela admandmane da se osude svi zločini u Prvom i Drugom svjetskom ratu i oni koji se dešavaju danas.

– Ne može se Srebrenica uzeti sui generis slučaj, izolovati i da se srpski narod uzme kao jedini narod koji je napravio neki zločin u novijoj istoriji. Ako ti amandmani budu odbijeni, a vjerovatno će biti, onda se povlači pitanje da li će islamske zemlje podržati ovu rezoluciju na šta i računaju u Sarajevu – kaže Savić.

Rezolucija o Srebrenici neutemeljena je, nerealna i opasna, ističe za RTRS istoričar Gideon Grajf, predsjednik Nezavisne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u Srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine. Na drugoj strani, kaže, izvještaj koji je uradila Komisija zasnovan je na naučnim i istorijskim činjenicama. Dvije godine, deset stručnjaka, potpuno nezavisno, sačinilo je izvještaj.

– Događaji koji su se dogodili u Srebrenici u julu 1995. uopšte nisu bili genocidni. Bio je zločin, ali nije bio genocid – jasan je Grajf.

Jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra „Simon Vizental“ Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici ne treba podržati, jer bi, kako je naveo, označavanje Srebrenice kao genocida dodatno oslabilo sam značaj tog pojma koji služi kao važno upozorenje čovječanstvu o opasnostima ratova i sukoba.

– Nije svaki ratni zločin genocid. Pored ostalog, Srbi u Srebrenici poštedjeli su sve žene i djecu. Da su Srbi imali namjeru da počine genocid, pobili bi sve bosanske muslimane okupljene u Srebrenici – rekao je Zurof.

Direktor Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku Milivoje Ivanišević smatra da su Bošnjaci pokrenuli rezoluciju u strahu da će srpska strana, koja raspolaže svim dokazima, prva podići tužbu za genocid u Srebrenici i okolini, ali nad Srbima.

– Taj pojam genocid kako ga oni nude je kao prazan koverat, a ne znate šta se unutra nalazi. Vjerujte, svaku stavku, ime, brojku, ako smiju, a ne smiju ništa da pomenu da je dokaz genocida, mi obaramo. Mi smo sačuvali civile do posljednjeg – kaže Ivanišević.

Ivanišević podsjeća da je memorandum na 132 strane o ubijenim Srbima u Srebrenici, Bratuncu, Milićima i Skelanima sa imenima stradalih, ali i imenima njihovih ubica, predat UN u junu 1993. godine, ali su administrativci Savjeta bezbjednosti taj dokument sklanjali. Na dokumenta o muslimanskim žrtvama dodavali su, tvrdi, i nekoliko nula.